hrvatski

Utjecaj broja usmjeravajućih Luchinsovih problema na metakognitivne procjene težine

Pri rješavanju klasičnih Luchinsovih problema s posudama s vodom, kod osoba se javlja proces automatizacije, odnosno transfer s namjernih na djelomično nesvjesne kognitivne procese. Ispitanici koji rješavaju Luchinsove probleme pokazuju „Einstellung efekt“, po kojem ispitanici, ako ponovljeno rješavaju probleme istim načinom, mogu biti „zaslijepljeni” za novi i lakši način rješavanja te se mogu držati starog problemskog seta. Rezultati novijih istraživanja pokazuju da u zadacima mišljenja metakognitivne procjene ovise o znakovima kao što su fluentnost odgovora te o postojanju konflikta u inicijalnom odgovoru. Usmjeravajući odgovori stoga bi trebali kroz povećanje automatizacije odgovora ujedno povećati fluentnost i utjecati na metakognitivnu procjenu. Cilj istraživanja bio je ispitati efekte broja usmjeravajućih problema (0, 4 i 10) na vrijeme, procjene težine i način rješavanja dvaju kritičnih Luchinsovih problema s posudama s vodom. Problemi su bili nalik onima u Luchinsovu klasičnom eksperimentu. Svi ispitanici (N=60) prisustvovali su uvježbavanju prije glavnog dijela eksperimenta. Ispitanicima se pomoću računalnog programa mjerilo vrijeme rješavanja problema, kojeg su rješavali na papiru, a zatim su procjenjivali težinu svakog problema. Način rješavanja svakog problema kodiran je naknadno. Analizirali su se utjecaj broja usmjeravajućih problema na procjene težine, način i vrijeme rješavanja kritičnih problema te povezanost između procjena težine i vremena rješavanja kritičnih problema. Procjene težine i vrijeme rješavanja kritičnih problema nisu se razlikovali s obzirom na broj usmjeravajućih problema. Uzroci takvih rezultata mogu se tražiti u pretpostavkama da su ispitanici bili relativno heterogeni i da su kritični problemi bili prejednostavni. Klasični Einstellung efekt potvrđen je. U kontrolnoj skupini (bez usmjeravajućih problema) bilo je manje ispitanika s težim i više s lakšim načinom rješavanja kritičnih problema, dok su u skupini s deset usmjeravajućih problema frekvencije načina rješavanja bile suprotnog smjera. Duže rješavani kritični problemi procijenjeni su težima, a kraće rješavani lakšima, što može biti pokazatelj da osobe upotrebljavaju vrijeme rješavanja problema kao znak koji pomaže u metakognitivnoj procjeni težine problema.

Einstellung efekt, Luchinsovi problemi s posudama, metakognitivne procjene težine

nije evidentirano