hrvatski

Sposobnost prilagodbe preponskih konja na stres nakon treninga različitih intenziteta

Ciljevi istraživanja bili su odrediti stupanj stresa u mlađih i starijih preponskih konja u uvjetima treninga različitih intenziteta te utvrditi sposobnost prilagodbe na stres različitih kategorija konja nakon različitih načina treniranja. Istraživanja su provedena na pastusima holstein pasmine i uzgojnog tipa hrvatski sportski konj, koji se uzgajaju i treniraju u istim uvjetima. Obuhvaćene su dvije skupine preponskih konja u treningu: sedam mlađih u dobi od četiri do pet godina i sedam starijih u dobi od osam do devet godina. Analiza treninga provedena je u natjecateljskom razdoblju tijekom tri ista ponavljanja u mjesecu svibnju, srpnju i rujnu. U navedenim razdobljima pratio se trening konja na lonži, traci za trčanje konja i skakanja prepona u parkuru. Uzorkovanje te mjerenja provedena su u 60., 30. i 15. minuti neposredno prije treninga, zatim tijekom (rad srca) i neposredno nakon treninga, te u 5., 15., 30., 60., 90., 120. i 180. minuti po završetku svakoga treninga. Prema izračunima prosječnih vrijednosti istraživanih parametara kroz mjerenja u svim treninzima (lonža, traka i skakanje prepona u parkuru) i mjesecima (svibanj, srpanj i rujan) kod mlađih (neiskusnih) i starijih (iskusnih) konja nije došlo do porasta praćenih vrijednosti iznad razine pozitivnoga stresa, bez tendencije pada praćenih vrijednosti. Kod obje se skupine konja u 30. minuti broj otkucaja srca u minuti smanjio ispod 55, a koncentracija kortizola u slini na početne vrijednosti mjerenja. Mlađi konji većom oscilacijom u broju otkucaja srca reagiraju na napor tijekom treninga, dok u fazi oporavka od treninga brže smanjuju broj otkucaja. Navedeno je izraženije kod fizički napornijih treninga. Praćeni parametri u slini mlađih konja pokazuju izraženije trendove porasta te pada vrijednosti potaknutih fizičkim naporom tijekom treninga u odnosu na starije konje. Fizički napor uslijed treninga smanjuje i vrijednosti koncentracije kortizola u slini u obje skupine i to konja kod mlađih za 45%, dok kod starijih za 20%. Nadalje, utvrđene su pozitivne korelacije u praćenim parametrima prije, tijekom i po završetku treninga u rasponu od 0, 19 do 0, 67 te negativne u rasponu od -0, 28 do -0, 34. Mlađi preponski konji, u granicama pozitivnoga stresa, reagirali su na trening sa više zamora, dok je vrijeme vraćanja u stanje mirovanja bilo kraće. Stariji preponski konji rutinski su odrađivali treninge s manjom fiziološkom reakcijom na pozitivan stres i zamor, dok je vrijeme vraćanja u stanje mirovanja bilo duže. Daljnjim bi se istraživanjima mogla utvrditi varijabilnost analiziranih parametara kod preponskih konja pri kraju njihove sportske karijere.

preponski konji ; trening ; srce ; slina ; stres

nije evidentirano