crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 874201

Zbornik radova

Autori: Jerman, Kosjenka; Pavlin-Bernardić, Nina
Naslov: Političar, policajac ili Perica: Utječe li skupina kojoj pripada glavni lik na procjenu duhovitosti vica
( Politician, policeman or Peter: Does the main character's group influence the assessment of the joke's funniness? )
Izvornik: 23. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka / Arambašić, L. ; Erceg, I. ; Kamenov, Ž. (ur.). - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu , 2017. 143-143.
ISSN: 1849-6946
Skup: 23. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 6. - 8. 4. 2017.
Ključne riječi: Teorija benigne povrede ; humor
( Benign violation theory ; humor )
Sažetak:
Prema teoriji benigne povrede (McGraw i Warren, 2010), kako bi se neki sadržaj percipirao kao duhovit, potrebno je da postoji situacija koja se smatra povredom neke norme, ta situacija se mora percipirati kao benigna te se ta dva uvjeta moraju javljati istovremeno. Postoji više načina na koje neku povredu možemo smatrati benignom, a jedan od njih je i psihološka udaljenost od osobe kojoj se povreda događa ili od same situacije. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti ovu postavku teorije benigne povrede, odnosno, ispitati razlike u procjeni duhovitosti vica s obzirom na psihološku distancu u odnosu na glavnog lika u vicu. U predispitivanju, provedenom na 53 studenata, ispitani su stavovi sudionika o nekoliko skupina koje su često glavni likovi u vicevima, te su kao osobe prema kojima je stav najnegativniji odabrani političari, a kao osobe prema kojima je stav najpozitivniji odabrani policajci. U glavnom ispitivanju je sudjelovalo 307 studenata (od čega 75.2% djevojaka). Sudionici su procjenjivali duhovitost i nekoliko drugih karakteristika viceva, a po slučaju su podijeljeni u tri skupine. Sadržaj viceva je u svakoj skupini bio isti, no razlikovali su se po glavnom liku: u dvije eksperimentalne skupine sudionici su čitali viceve o političarima odnosno policajcima, a u kontrolnoj skupini viceve u kojima je bilo poznato samo osobno ime glavnog lika (npr. Ivica ili Perica). Rezultati nisu pokazali statistički značajnu razliku između ove tri skupine. No, dodatnom analizom pokazalo se da su sudionici koji imaju pozitivan stav o policajcima viceve procijenili značajno duhovitijima od onih koji o toj skupini imaju negativan stav. U skladu s očekivanjima, nije bilo statistički značajne razlike između muškaraca i žena u procjenama duhovitosti viceva. Povezanost između procjene duhovitosti i predvidljivosti vica bila je blago negativna, a vicevi koji su procijenjeni kao neukusniji procijenjeni su i manje duhovitima, što je samo djelomično u skladu s postavkama teorije.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Nina Pavlin Bernardić (nbernardi@ffzg.hr), 9. Svi. 2017. u 10:03 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4