hrvatski

Tužni i sami na društvenim mrežama? Obilježja korištenja društvenih mreža kao prediktori depresivnosti i usamljenosti među srednjoškolcima

Istraživanja povezanosti korištenja društvenih mreža i psihološke dobrobiti uka- zuju na mogućnost dvosmjerne veze. Neka istraživanja pokazuju kako online ko- munikacija ima pozitivne učinke na internalizirane teškoće poput usamljenosti, depresivnosti ili socijalne anksioznosti te da su one često upravo razlogom kori- štenja društvenih mreža. Druga istraživanja pokazuju kako korištenje društvenih mreža i Interneta, posebice prekomjerno, može izazvati spomenute probleme ili ih potencirati. Važnu ulogu u korištenju društvenih mreža kod adolescenata imaju i roditelji koji nadziru korištenje društvenih mreža na različite načine i u različitoj mjeri. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati predviđaju li razlozi korištenja društvenih mreža i njihovo problematično korištenje te roditeljski nadzor nad ko- rištenjem stupanj izraženosti usamljenosti i depresivnosti adolescenata. U onli- ne istraživanju sudjelovalo je 1728 hrvatskih srednjoškolaca u dobi od 14 do 19 godina (M = 16.42, SD = 1.04) koji su ispunili Ljestvicu problematičnog korištenja društvenih mreža (subskale: kompulzivno korištenje i zanemarivanje obaveza), Ljestvicu razloga korištenja društvenih mreža (subskale: korištenje radi razmjene informacija ; zabave, druženja i izvršavanja školskih obaveza ; uzbuđenja i identi - fikacije), Ljestvicu roditeljskog nadziranja korištenja Interneta, Ljestvicu depre- sivnosti iz Ljestvice depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS-21) te skraćenu verziju UCLA ljestvice usamljenosti. Rezultati hijerarhijske regresijske analize po- kazali su da ženski spol, problematično korištenje u vidu zanemarivanja obaveza i restriktivni roditeljski nadzor predviđaju veću depresivnost i veću usamljenost. Među razlozima korištenja društvenih mreža značajnim prediktorima su se po- kazali korištenje u svrhu razmjene informacija, koji predviđa veću depresivnost, i korištenje društvenih mreža u svrhu identifikacije i uzbuđenja, koje predviđa veću usamljenost

društvene mreže, usamljenost, depresivnost, adolescenti

nije evidentirano