hrvatski

Uloga rane socijalizacije i samopoštovanja u odnosu korištenja internetskih društvenih mreža i zadovoljstva tjelesnim izgledom kod adolescentica

Domaća i inozemna istraživanja konzistentno upućuju na povezanost izloženosti medijskim sadržajima i nezadovoljstva tjelesnim izgledom među mlađom ženskom populacijom. Zbog njene učestalosti, na tu se pojavu istraživači referiraju kao na „normativno“ nezadovoljstvo, a negativne psihosocijalne posljedice nezadovoljstva tjelesnim izgledom dalekosežne su i mogu utjecati na cjelokupni život osobe. Pretpostavlja se i empirijski potvrđuje da su žene i djevojčice u medijskim sadržajima češće definirane i tretirane u terminima tijela od dječaka i muškaraca. U literaturi se u koncipiranju tog fenomena uglavnom polazi od sociokulturnog modela, koji se temelji na postavci o društvenim, najčešće nedostižnim, normama tjelesnog izgleda kao ishodištu objektivizirajućeg pogleda na vlastito tijelo te njihovu reproduciranju putem masovnih medija. Rodna nejednakost tradicionalno je prisutna u modeliranju društvenih uloga i očekivanja, pri čemu kulturne norme suvremenih zapadnih društava podržavaju objektivizirajući pogled na žensko tijelo. Pojedinci medijski posredovane društvene norme procesom internalizacije usvajaju kao svoje osobne te na njima temelje vlastito vrednovanje. Izravna posljedica objektivizacije jest definiranje vlastite vrijednosti pretežno u terminima izvanjskog izgleda, koja se manifestira preokupiranošću vlastitim izgledom (samonadzor) i očituje slabijom uspješnošću kognitivnih i tjelesnih izvedbi u mlađoj ženskoj populaciji. U novijim radovima pažnja se sve više skreće na nužnost proširivanja poimanja medijskog utjecaja s konvencionalnih medija na internetske društvene mreže, koje za mlađe generacije postaju sve učestaliji generator medijskih poruka, ali i komunikacijsko sredstvo samopromocije te primanja povratnih informacija o vlastitom izgledu i aktivnostima. U ovom je istraživanju testiran model odnosa nekih od temeljnih dimenzija razvoja nezadovoljstva vlastitim tjelesnim izgledom (obiteljska socijalizacija, samopoštovanje, internetske društvene mreže, samonadzor i zadovoljstvo izgledom) u nastojanju da se identificiraju mogući protektivni faktori te proširi primjena sociokulturnog modela na novi, virtualni, oblik komunikacije i prenošenja medijskih sadržaja. Podaci su prikupljeni 2015. godine internetskim anketnim istraživanjem u sklopu projekta 9221 Hrvatske zaklade za znanost „Prospective Biopsychosocial Study of the Effects of Sexually Explicit Material on Young People ‘s Sexual Socialization and Health”. Analize su temeljene na uzorku 1.301 učenice drugih razreda srednjih škola u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Rezultati podupiru postavke sociokulturnog modela primijenjenog na analizu utjecaja internetskih društvenih mreža. Njihova se upotreba pokazala povezanom s nezadovoljstvom tjelesnim izgledom posredstvom internalizacije ideala tjelesnog izgleda. Pokazalo se i da je odnos između internalizacije i zadovoljstva tjelesnim izgledom djelomično posredovan samonadzorom, što je u skladu s pretpostavkama teorije objektivizacije. Nije potvrđen moderatorski utjecaj samopoštovanja na odnos između internalizacije ideala tjelesnog izgleda i zadovoljstva vlastitim izgledom, ali se samopoštovanje pokazalo izravno povezanim sa zadovoljstvom vlastitim izgledom. Taj nalaz sugerira protektivnu ulogu obiteljske socijalizacije u izgradnji zadovoljstva vlastitim izgledom kroz djelovanje rane socijalizacije na stupanj samopoštovanja adolescentica. Praktična se primjena ostvarenih uvida očituje u mogućnosti njihova integriranja u školske i izvanškolske programe medijske pismenosti, osobito u dijelu usmjerenom na prevenciju štetnih posljedica medijske idealizacije tjelesnog izgleda i naglašavan ja njegove važnosti.

zadovoljstvo tjelesnim izgledom ; internetske društvene mreže ; sociokulturni model ; samoobjektivizacija ; samopoštovanje ; obiteljska socijalizacija ; medijska pismenost

nije evidentirano