Stavovi lokalnog stanovništva iznimno su važni za dugoročni razvoj turizma, što osobito vrijedi za Dubrovnik čija je orijentacija na kruzing turizam relativno novijeg datuma, ali su njene posljedice objektivne, kao i primjetne u percepcijama stanovnika. Glavni je cilj istraživanja ispitati kako Dubrovčani percipiraju učinke kruzing turizma te provjeriti postojanje rodnih razlika, kao i povezanosti s dobi, stupnjem obrazovanja, radnim statusom, brojem članova obitelji i udaljenošću mjesta stanovanja od područja obuhvaćenog kruzing turizmom. Istraživanje je provedeno na uzorku od 122 sudionika/ica iz Dubrovnika primjenom upitnika The tourism impact scale. Rezultati su pokazali da sudionici u prosjeku negativno percipiraju učinke kruzing turizma, osobito u pogledu utjecaja na okoliš, ali i društvenih i kulturnih, pa i socioekonomskih utjecaja. Utvrđene su statistički značajno negativnije percepcije socioekonomskih utjecaja kruzing turizma u žena. Pronađena je statistički značajna pozitivna povezanost između udaljenosti stana/kuće od Staroga grada i drugih područja koja posjećuju turisti s kruzera i pojedinih percipiranih učinaka kruzing turizma. Veći je broj članova obitelji u muškaraca statistički značajno povezan s pozitivnijim percipiranjem učinaka koji proizlaze iz gužvi („crowding-out“ učinaka), dok ostale sociodemografske varijable (dob, obrazovanje, radni staž i dužina življenja u Dubrovniku) nisu značajno povezane s percepcijama učinaka kruzing turizma. Rezultati upućuju na potrebu daljnjih istraživanja, čiji rezultati mogu biti korisni u planiranju održivog razvoja turizma u Dubrovniku.

Ekonomija,Psihologija