hrvatski

Radne orijentacije, temeljne psihološke potrebe i zadovoljstvo poslom osnovnoškolskih učitelja

Novija istraživanja pokazuju da na uspješnost učitelja djeluju različite pozitivne osobine učitelja, uključujući i njihovu subjektivnu dobrobit (Duckworth, Quinn, i Seligman, 2009). Ako je ona važna za uspješnost učitelja, postavlja se pitanja što dovodi do toga da učitelji budu sretni i zadovoljni? Iako postoji veliki broj faktora koji utječu na poslovno zadovoljstvo učitelja, u ovom je radu naglasak na varijablama koje se odnose na to kako učitelji shvaćaju svoj posao, tj. na područje radnih orijentacija. Roberson (1990), Wrzesniewski (1999), Dekas i Kamin (2008) definiraju radne orijentacije kao općeniti odnos pojedinca prema poslu u terminima svrhe i psihološkog značenja, a razlikujemo tri orijentacije prema svojim radnim ulogama: posao samo kao izvor prihoda, posao kao poziv i posao kao karijera. Cilj istraživanja bio je ispitati ulogu temeljnih psiholoških potreba u objašnjenju odnosa između radnih orijentacija i dobrobiti. Kao teorijski okvir rada korištena je teorija samodeterminacije prema kojoj optimalno funkcioniranje i dobrobit ovise o zadovoljenju temeljnih psiholoških potreba: kompetencije, autonomije i bliskosti. U istraživanju je sudjelovalo 580 učitelj razredne (53%) i predmetne nastave (47%) zagrebačkih osnovnih škola. Prosječni radni staž ispitanih učitelja je 16 godina, a u uzorku prevladavaju učiteljice (90%). Primijenjen je Upitnik radnih orijentacija (Wrzesniewski i sur. 1997) modificiran za učiteljsku profesiju, Upitnik temeljnih psiholoških potreba (Ilardi i sur., 1993) te mjera globalne procjene zadovoljstva poslom. Rezultati su pokazali da ispitani učitelji svoj posao najviše shvaćaju kao poziv, zatim kao karijeru a najmanje „samo“ kao izvor prihoda. Klaster analiza sa zadana dva klastera producirala je jednu grupu sa dominantnim pozivom i karijerom, a drugu sa domininatnom orijentacijom na posao sammo kao izvor prihoda. U prvu skupinu klasificiralo se 63% učitelja, a u drugu preostalih 37%. Regresijske analize sa sve tri orijentacije u jednadžbi pokazale su da je orijentacija na poziv značajan pozitivni prediktor sa najjačom prediktivnom snagom za zadovoljene temeljne psihološke potrebe i zadovoljstvo poslom. Orijentacija na karijeru je pozitivan prediktor zadovoljenih, a negativan prediktor nezadovoljenih temeljnih psiholoških potreba dok se za zadovoljstvo poslom nije pokazala značajnom. Orijentacija na posao samo kao izvor prihoda je negativan prediktor zadovoljenih psiholoških potreba i zadovoljstva poslom, a pozitivan prediktor, sa najjačom prediktivnom snagom, nezadovoljenih psiholoških potreba. Medijacijska analiza je pokazala direktne efekte orijentacije na poziv i „samo“ posao na zadovoljstvo poslom ali i značajnu posredujuću ulogu temeljnih psiholoških potreba. Praktični značaj istraživanja je mogućnost kreiranja radne okoline za učitelje koja bi efikasnije zadovoljavala njihove temeljne psihološke potrebe te time povećala njihovo zadovoljstvo poslom.

radne orijentacije ; temeljne psihološke potrebe ; učitelji razredne i predmetne nastave ; zadovoljstvo poslom

nije evidentirano