hrvatski

Ciljne orijentacije, preferancije, težina i uspjeh u matematici i hrvatskom jeziku kod učenika četvrtih razreda

Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost ciljnih orijentacija kod učenika četvrtih razreda osnovne škole s ocjenama iz matematike i hrvatskog jezika, preferencijama i procijenjenoj težini predmeta te moguće rodne razlike u navedenim mjerama. Istraživanje je provedeno u četiri osnovne škole na uzorku 118 učenika četvrtih razreda, od toga 53.4 % učenika i 46.4 % učenica. Primijenjen je Upitnik ciljnih orijentacija (Niemivirta, 1999) prilagođen za predmete Matematiku i Hrvatski jezik. Učenici su također trebali navesti uspjeh te procijeniti na petostupanjskoj skali koliko navedene predmete vole te koliko su im teški. Rezultati su pokazali da su učenici najviše orijentirani na učenje, zatim na izvedbu (ocjenu), a najmanje na izbjegavanje truda kod oba premeta. Imali su podjednak uspjeh iz Hrvatskog jezika i Matematike te ih procjenjuju podjednako teškim, ali više preferiraju Matematiku nego Hrvatski jezik. S obzirom na predmet jedino se razlika u orijentaciji na učenje pokazala značajnom, odnosno učenici imaju veću orijentaciju na učenje Matematike nego Hrvatskog jezika. Za razliku od prethodnih istraživanja, klaster analiza pokazala je jedan klaster s dominantnom orijentacijom na učenje i drugi klaster s kombinacijom orijentacije na izvedbu i izbjegavanje truda, za oba predmeta. S time u skladu su i rezultati korelacijske analize koji pokazuju da je izbjegavanje truda pozitivno povezano s orijentacijom na izvedbu, a negativno s orijentacijom na učenje. Ocjene iz Hrvatskog jezika značajno su negativno povezane jedino s procijenjenom težinom predmeta, a ocjene iz matematike su osim s težinom povezane, ali pozitivno, s orijentacijom na izvedbu. Orijentacija na učenje pozitivno je povezana s preferencijom pojedinog predmeta te negativno povezana s težinom, ali samo u slučaju Hrvatskog jezika. Orijentacija na izvedbu nije povezana niti s preferencijama niti s procjenjenom težinom. Orijentacija na izbjegavanje truda je negativno povezana samo s preferencijom predmeta, ali ne i s težinom predmeta. Rodne razlike utvrđene su samo u predmetu Hrvatskog jezika. Učenicama je Hrvatski jezik lakši, više ga vole te su više usmjerene na učenje, ali i na izvedbu, za razliku od učenika. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost pristupa učitelja/ica obrazovnom sadržaju kako bi usmjerili učenike na učenje.

primarno obrazovanje ; školski uspjeh ; ciljne orijentacije ; rodne razlike ; preferencije i težina predmeta

nije evidentirano