crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 891349

Zbornik radova

Autori: Dodaj, Arta; Barišić, Marijana; Pandža, Maja
Naslov: Odrednice stavova prema europskim integracijama kod bosansko‐hercegovačkih studenata
( Odrednice stavova prema europskim integracijama kod bosansko‐hercegovačkih studenata )
Izvornik:
Skup: XXIX. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Zadar, RH, 29-31.05.2014.
Ključne riječi: Europske integracije, nacionalni identitet, idiocentrizam, kolektivizam, studenti, BiH
( Europske integracije, nacionalni identitet, idiocentrizam, kolektivizam, studenti, BiH )
Sažetak:
Cilj istraživanja bio je utvrditi izraženost stavova, kao i razlike u psihosocijalnim odrednicama stavova prema europskih integracijama na skupini studenata Bosne i Hercegovine. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 423 studenata (327 studentica), prosječne dobi 20, 8 godina (sd=2, 398), s područja Mostara, istočnog Sarajeva i Tuzle. Ispitanici su ispunjavali Skalu stavova prema europskim integracijama (STEIN, Franceško i sur., 2002), te Skalu nacionalnog identiteta (NAIT, Čorkalo i Kamenov, 1998) te Skalu horizontalnog i vertikalnog kolektivizma i idiocentrizma (HVIC, Triandis, 1996). Rezultati ukazuju na izraženiji pozitivan stav prema europskim integracijama, kao i izraženije proeuropske aktivnosti kod Bošnjaka, nego Bosanskih Srba i Hrvata. Također, hrvatski studenti europske integracije više percipiraju kao prijetnju u usporedbi s druge dvije studentske skupine. Primjenom standnardne regresijske analize, kod svih studentskih skupina viši kozmopolitizam, kao komponenta nacionalnog identiteta, je pozitivan prediktor stavova prema europskim integracijama. Međutim, kod Bosanskih Hrvata, izraženiji vertikalni idiocentrizam, definiran kao sklonost postavljanju vlastitih potreba u odnosu na potrebe grupe, je također prediktor pozitivnijeg stava prema europskim integracijama. Zaključno, rezultati upućuju da, ovisno o vlastitoj nacionalnoj pripadnosti, studenti BiH različito percipiraju vrijednost europskih integracija. Dobiveni rezultati bi se potencijalno mogli objasniti teorijom salijentnosti identiteta (Stryker i sur., 1994), odnosno, da se pojedinci više identificiraju s onim grupama koje su im u svakodnevnom životu istaknutije.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Arta Dodaj (adodaj@unizd.hr), 12. Ruj. 2017. u 06:55 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4