crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 891513

Zbornik radova

Autori: Dodaj, Arta; Barišić, Marijana; Pandža, Maja
Naslov: Domoljublje kod bosansko-hercegovačkih studenata, s obzirom na nacionalnost
( Domoljublje kod bosansko-hercegovačkih studenata, s obzirom na nacionalnost )
Izvornik:
Skup: Savremeni trendovi u psihologiji
Mjesto i datum: Novi Sad, Republika Srbija, 14.-16.10.2011.
Ključne riječi: kritičko domoljublje, nekritičko domoljublje, nacionalnost
( kritičko domoljublje, nekritičko domoljublje, nacionalnost )
Sažetak:
U dosadašnjim istraživanjama postoje brojna neslaganja u operacionalizaciji konstrukta domoljublja. Prema nekim autorima (Staub, 1997 ; Kosterman i Feshbach, 1989) domoljublje predstavlja poistovjećivanje sa nacijom, te pozitivnu privrženost sa zemljom. S druge strane, neki autori (Schatz i Staub, 1997) ističu da domoljublje odražava privrženost usmjerenu prema pozitivnim promjenama (kritički tip domoljublja) i privrženost karakteriziranu netoleriranjem kritiziranja vlastite zemlje (nekritički tip domoljublja). Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi vrstu i nivo bosansko-hercegovačkog domoljublja kod studenata, s obzirom na njihovu nacionalnost (bosanski Srbi, bosanski Hrvati, bosanski Muslimani). Također, ispitivano je da li kod navedene tri skupine ispitanika postoje razlike u tipovima domoljublja. Istraživanje je provedeno u maju 2011. na uzorku od 426 studenata, bosanskih Srba, bosanskih Hrvata, bosanskih Muslimana ; sa područja Mostara, Sarajeva i Tuzle. Za određivanje domoljublja korištena je Skala domoljublja (Huddy i Khatib, 2007) koja je validirana u svrhu ovog istraživanja. Eksploratornom faktorskom analizom, provedenom na ukupnom uzorku, s namjerom da se provjeri faktorska struktura skale, ekstrahirana su dva faktora – “Kritičko domoljublje “ i “Nekritičko domoljublje“. Alfa koeficijenti dobiveni za svaku od subskala iznose od 0.70 do 0.75, dok alfa koeficijent za cijelu skalu iznosi 0.71. Nadalje, provjerom stabilnosti faktorske strukture na uzorku, s obzirom na nacionalnost studenata, dvofaktorska struktura potvrđena je samo na uzorku bosanskih Muslimana. S druge strane, na uzorku bosanskih Srba i Hrvata utvrđen je jednofaktorski konstrukt domoljublja, čime faktorska stabilnost skale nije potvrđena kao u drugim istraživanjima (Franc i sur., 2009). Dvosmjernom analizom varijance utvrđeno je da bosanski Muslimani iskazuju viši nivo općeg domoljublja u odnosu na ostale skupine studenata (F=7.9, p<0, 05). Također, analiza rezultata razine kritičkog domoljublja s obzirom na nacionalnost studenata je pokazala viši nivo kod studenata bosanskih Muslimana (F=44.59, p<0, 05). Međutim, analizom rezultata na dimenziji nekritičkog domoljublja utvrđeno je da bosanski Srbi imaju višu razinu domoljublja, u odnosu na studente bosanske Hrvate, s tim da je riječ o malim razlikama (F=4.64, p<0, 05). U zaključku se može reći da studenti bosanske nacionalnosti iskazuju više nivoe općeg i kritičkog domoljublja prema Bosni i Hercegovini. Također, može se reći da korištena skala domoljublja pokazuje značajnu varijaciju u faktorskoj strukturi. Stoga se preporučuje provjera postojanja ovih tipova domoljublja na različitim instrumentima za njenu procjenu i u okviru različitih empirijskih paradigmi.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Arta Dodaj (adodaj@unizd.hr), 12. Ruj. 2017. u 15:24 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4