crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 891545

Zbornik radova

Autori: Vukojević, Mladenka; Grbeša, Lana; Dodaj, Arta; Maslać, Martina; Boban Raguž, Ana
Naslov: Socidemografski i obiteljski prediktori za razvoj ADHD poremećaja kod djece školske dobi u osnovnim školama u Mostaru
( Socidemografski i obiteljski prediktori za razvoj ADHD poremećaja kod djece školske dobi u osnovnim školama u Mostaru )
Izvornik:
Skup: Dani BHAAAS-a u Bosni i Hercegovini
Mjesto i datum: Neum, Bosna i Hercegovina, 26.-29.05.2016.
Ključne riječi: sociodemografski i obiteljski prediktori, ADHD, djeca, hiperaktivnost
( sociodemografski i obiteljski prediktori, ADHD, djeca, hiperaktivnost )
Sažetak:
Deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHD ; od engl. Attention Deficit/Hyperactivity Disorder) jedan je od najčešćih neuropsihijatrijskih poremećaja u djetinjstvu (1, 2). ADHD je karakteriziran simptomima hiperaktivnosti, impulzivnosti i nepažnjom, koji počinju u ranom djetinjstvu i mogu se nastaviti do adolescencije ili odrasle dobi (3). ADHD je najčešći dijagnosticirani poremećaj ponašanja u djece. Oko 5-12% djece diljem svijeta ima poremećaj pažnje i hiperaktivnost (4). Djeca nižeg socioekonomskog statusa češće imaju dijagnozu ADHD-a od djece višeg socioekonomskog statusa (5). Ispitanici i metode: U istraživanje su bili uključeni roditelji 300 djece u dobi 6-12 godina, od čega je 149 djece II. i III. razreda te 151 djece VI. razreda. Istraživanje je provedeno u šest osnovnih škola na području grada Mostara. godine. U istraživanju je korištena anketa koja se sastojala iz tri upitnika: standardizirani Test za deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj, standardizirana Skala procjene ponašanja djece od 6 do 18 godina i opći sociodemografski upitnik. Ispitivanje je bilo anonimno. Prikupljene podatke se testiralo odgovarajućim statističkim metodama. Rezultati: U istraživanom uzorku 24, 7% ispitanika imalo je zadovoljene kriterije za ADHD (P<0, 001). U istraživanju je sudjelovalo podjednako ispitanika muškog i ženskog spola (P=1, 000). U ispitivanom uzorku, najučestalije obrazovanje oba roditelja, bilo srednjoškolsko majke (P<0, 001), isto kao i očevo (P<0, 001). Ispitanici su većinom živjeli s oba roditelja (P<0, 001), a kuća je bila najučestalije mjesto stanovanja (P<0, 001), dok su odnosi u kući najučestalije ocijenjeni kao osrednji (P<0, 001). Očevi ispitanika najučestalije nisu imali specifičan status, dok je od skupine očeva ispitanika koji su imali određen status, najučestaliji bio status ratnog vojnog invalida (P<0, 001). Zaključak:. U svim sociodemografskim varijablama, varijablama ispitanici koji su u konačnici zadovoljavali kriterije za ADHD imali su srednje obrazovanje roditelja i lošiju socioekonomsku situaciju.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Arta Dodaj (adodaj@unizd.hr), 12. Ruj. 2017. u 17:28 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4