crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 892005

Zbornik radova

Autori: Lučić, Lana; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana; Brajša- Žganec, Andreja
Naslov: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti - prvi rezultati
( CRO-WELL - first results )
Izvornik: 23. DRZB - knjiga sažetaka / Arambašić, Lidija ; Erceg, Inja ; Kamenov, Željka (ur.). - Zagreb : Filozofski fakultet , 2017. 156-156.
Skup: 23.Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 6-8.04.2017.
Ključne riječi: dobrobit, sreća, longitudinalno istraživanje
( wellbeing, happiness, longitudinal research )
Sažetak:
Pojmom dobrobit opisujemo način na koji pojedinci evaluiraju svoje živote ili koliko povoljno ih procjenjuju. Dosadašnje studije većinom su usmjerene na kratkotrajne učinke pozitivnih emocija u eksperimentalnim studijama, a u manjoj mjeri se bave dugoročnim učincima životnih događaja na dobrobit. Dodatno, većina prethodnih istraživanja usmjerena je na negativne životne događaje te su potrebna dodatna istraživanja o utjecaju dobrobiti na pozitivne životne događaje. Projekt CRO-WELL zamišljen je kao veliki nacionalni longitudinalni sustav praćenja dobrobiti u Hrvatskoj s dva cilja. Prvi cilj je provjeriti stupanj u kojem se dobrobit mijenja tijekom vremena i jesu li ti obrasci promjena različiti za različite ljude. Drugi cilj je ispitati je li dobrobit indikator dobrog života i preduvjet za buduće povoljne životne ishode i pozitivne životne događaje, kao što to dosadašnje studije sugeriraju. Istraživanje će se provesti u četiri vala online putem, a sudionici mogu biti svi punoljetni, računalno pismeni građani RH. Baterija upitnika prvog vala obuhvaća podatke o socio-demografskim varijablama, osobinama ličnosti, različitim sastavnicama dobrobiti, strategijama regulacije emocija i životnim događajima. Za svaki životni događaj koji se sudioniku dogodio u posljednjih godinu dana, on daje procjenu koliko je taj događaj za njega bio pozitivan, negativan, značajan i očekivan na skali od 0-10. Preliminarni rezultati napravljeni su na uzorku od N=1976 sudionika. Na Skali zadovoljstva životom, kao jednoj od mjera dobrobiti, sudionici su u prosjeku zadovoljniji nego nezadovoljni svojim životom (M=7.1, SD=1.90), a slično procjenjuju i razinu sreće (M=7.0, SD=2.02). U prosjeku češće proživljavaju pozitivne emocije, a na Skali procvata procjenjuju se prilično uspješnima (M=45.7, SD=6.90). Kao strategiju regulacije emocija, u prosjeku najčešće traže rješenje problema, a zatim koriste strategiju pozitivnog razmišljanja i izražavanja vlastitih osjećaja. Najpozitivnijim događajem pokazalo se rođenje djeteta, a najnegativnijim uhićenje. Kao najznačajniji događaj navodi se smrt djeteta, a najočekivaniji završetak školovanja. Početak prijateljstva najčešći je događaj prema podacima na ovom uzorku.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: HRZZ-IP-2014-09-4398
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
URL Internet adrese: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/8811/1/DRZB2017-Knjiga-Sazetaka.pdf
Upisao u CROSBI: Lana Lučić (Lana.Lucic@pilar.hr), 15. Ruj. 2017. u 07:45 sati
Napomene:
ISSN 1849-6946



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4