hrvatski

Izdvajanje i karakterizacija ksilana iz ljuske oraha

U skladu s povećanjem količine otpadne biljne biomase, znanstvenici, ali i stručnjaci iz različitih grana industrije, uočili su potencijal iskorištavanja agro-industrijskog otpada kao izvora različitih visokovrijednih sastojaka. Cilj ovoga rada je izdvajanje ksilana iz ljuske oraha, kao i njegova karakterizacija u svrhu ispitivanja potencijala za daljnju upotrebu. U tu svrhu praćen je utjecaj delignifikacije (2 h i 4 h) te vremena i koncentracije lužine (2 M i 4 M) tijekom alkalne ekstrakcije. Primjenjenim postupcima izdvojene su tri frakcije (topljiva i netopljiva hemiceluloza te celulozni ostatak) u kojima je primjenom tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC) uz prethodnu PMP-derivatizaciju određen monomerni sastav. Gotovo 53 % suhe tvari sirovine čine strukturni polisaharidi, u čijem sastavu dominiraju ksiloza i glukoza, odnosno ukupni glukan i ukupni ksilan. Udjel ukupnog ksilana u ljusci oraha iznosi 19, 9 %, što je 38 % polisaharidne suhe tvari. Iskorištenje ksilana u topljivoj i netopljivoj hemiceluloznoj frakciji, izraženo kao postotak inicijalno prisutnog ksilana u originalnom uzorku, iznosi oko 100 % u svim uzorcima. Prethodnom delignifikacijom uzoraka poboljšana je ekstrakcija ksilana, dok koncentracija lužine te vrijeme trajanja alkalne ekstrakcije nisu imali značajan utjecaj na ekstrakciju ksilana. Ljuska oraha je dobar izvor ksilana, koji se većim dijelom odvaja u topljivoj hemiceluloznoj frakciji.

Frakcijsko izdvajanje ; Hemiceluloza ; Iskorištenje ; Ksilan ; Ljuska oraha

nije evidentirano