hrvatski

Uloga depresivnosti i nade adolescenata u odnosu doživljaja obiteljskog ekonomskog stresa i antisocijalnog ponašanja adolescenata: provjera moderatorsko-medijacijskog modela

Ekonomske teškoće obitelji mogu nepovoljno djelovati na razvojne ishode adolescenata. Uloga doživljaja obiteljskog ekonomskog stresa kod adolescenata na njihove razvojne ishode proučavana je u okviru modela kojeg su predložili Mistry, Benner, Tan i Kim (2009), a koji je revidirana verzija modela obiteljskog stresa (Conger i Elder, 1994). Prema Mistry i sur. (2009), doživljaj obiteljskog ekonomskog stresa kod adolecenata djeluje direktno na njihovu prilagodbu, ali i indirektno preko negativnih emocionalnih stanja. Pregled literature pokazuje da nedostaje istraživanja koja su se bavila provjerom ovog revidiranog modela obiteljskog stresa. Stoga je cilj ovog rada bio provjeriti postoji li direktan učinak doživljaja obiteljskog ekonomskog stresa kod adolescenata na njihovo antisocijalno ponašanje, kao i indirektan učinak kroz depresivnost adolescenata. Uz navedeno, provjerit će se i valjanost proširivanja navedenog modela čimbenikom nade kod adolescenata. Odnosno, provjerit će se ovisi li pretpostavljeni indirektni učinak o stupnju izraženosti obilježja nade kod adolescenata. U istraživanju je sudjelovalo 236 adolescenata (90 mladića), u dobi između 11 i 17 godina. Korišteni podaci prikupljeni su u prvom valu istraživanja u sklopu projekta „Rad roditelja, ekonomske teškoće obitelji i dobrobit roditelja i djece” (financirano od Hrvatskog katoličkog sveučilišta). Rezultati moderatorsko-medijacijske analize pokazali su da postoji značajan direktni i indirektni učinak doživljaja obiteljskog ekonomskog stresa na antisocijalno ponašanje adolescenata. Specifičnije, pokazalo se da izraženiji doživljaj obiteljskog ekonomskog stresa značajno predviđa izraženije antisocijalno ponašanje, kao i to da izraženiji doživljaj obiteljskog ekonomskog stresa značajno predviđa izraženiju depresivnost koja naposljetku značajno predviđa izraženije antisocijalno ponašanje. Naposljetku, pokazalo se i da dobiveni indirektni učinak ovisi o razini izraženosti obilježja nade i doseže razinu statističke značajnosti isključivo na nižim i prosječnim razinama nade, ali ne i na višim. Dobiveni nalazi sagledani su iz perspektive teorijskih i praktičnih implikacija koje oni mogu imati u kontekstu različitih razvojnih ishoda adolescenata.

model obiteljskog stresa, depresija, nada, antisocijalno ponašanje

nije evidentirano