Elektroničko nasilje oblik je nasilja u kojem se različitim komunikacijskim aktivnostima putem elektroničkih medija nastoji nanijeti šteta pojedincu. Tim je oblikom vršnjačkog nasilja mlada osoba izložena napadu od strane drugog pojedinca ili grupe, a može uključivati poticanje grupne mržnje, uznemiravanje, uhođenje, širenje uvredljivih komentara, slanje okrutnih i zlobnih poruka, priča, šala i slika. Prema kognitivno-razvojnim modelima, središnja odrednica morala jest proces rasuđivanja o ispravnosti postupaka u dvojbenim situacijama, a koji se kvalitativno mijenja tijekom kognitivnog razvoja, od rasuđivanja temeljenog na osobnoj koristi do onoga koje se zasniva na općim načelima pravde i dobronamjernosti. U istraživanjima o ponašanju mladih na društvenim mrežama još uvijek nedostaju podaci o povezanosti tih ponašanja s njihovim moralnim rasuđivanjem te je stoga cilj ovoga rada bio ispitati povezanost čestine doživljenog i počinjenog elektroničkog nasilja na društvenim mrežama, kao i provjeriti razlikuju li se adolescentne djevojke i mladići različitih razina moralnog rasuđivanja u čestini doživljenog i počinjenog elektoničkog nasilja na društvenim mrežama. Kod 1728 hrvatskih srednjoškolaca (dob: M = 16.42, SD = 1.04 ; 62% djevojaka) je u online istraživanju ispitana učestalost izloženosti elektroničkom nasilju i sudjelovanju u njemu putem društvenih mreža, kao i moralno rasuđivanje pomoću moralne dileme konstruirane na temelju Kohlbergove teorije moralnog razvoja. Rezultati pokazuju kako su čestine doživljenog i počinjenog elektroničkog nasilja umjereno pozitivno povezane, odnosno adolescentice i adolescenti koji izjavljuju kako su počinili elektroničko nasilje putem društvenih mreža, također navode kako su ga i sami češće doživjeli. Mladići češće nego djevojke doživljavaju elektroničko nasilje, ali su i češće njegovi počinitelji. Također, adolescenti na nižem stupnju moralnog rasuđivanja u odnosu na one višeg stupnja moralnog rasuđivanja češće zlostavljaju druge putem društvenih mreža, ali su mu i sami češće izloženi. Dobiveni rezultati doprinose korpusu znanja o ponašanju mladih na društvenim mrežama te upućuju na zaključak o povezanosti stupnja moralnog rasuđivanja te počinjenja i doživljavanja elektroničkog nasilja.

Psihologija