hrvatski

Povezanost životnih događaja i dobrobiti pojedinca: uloga dimenzija ličnosti

Dobrobit se može konceptualizirati kao višedimenzionalni konstrukt koji uključuje aspekte i hedonističke i eudamoničke dobrobiti. Hedonistički pristup definira je kao subjektivnu dobrobit koja obuhvaća kognitivne procjene i emocionalne procese. Eudamonički pristup pak polazi od toga da su značenje i samoostvarenje važni aspekti psihološke dobrobiti. Postoji niz čimbenika koji su povezani s dobrobiti od različitih životnih događaja i okolnosti do individualnih karakteristika pojedinaca. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanosti pozitivnih i negativnih životnih događaja i dimenzija ličnosti sa subjektivnom i psihološkom dobrobiti. U istraživanju je sudjelovalo 4634 sudionika, 3505 ženskog i 1129 muškog spola u dobi od 18 do 85 godina, prosječne dobi od 35 godina. Podaci su prikupljeni online u sklopu projekta CRO-WELL, nacionalnog longitudinalnog istraživanja praćenja dobrobiti u Hrvatskoj financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Baterija upitnika prvog vala obuhvaćala je niz mjera, a u ovom istraživanju korišteni su prikupljeni podaci o dobrobiti i to na Skali procvata kao mjeri psihološke dobrobiti, te Indeksu osobne dobrobiti - PWI (procjena zadovoljstva materijalnim stanjem, zdravljem, postignućima u životu, odnosima s obitelji i prijateljima, osjećajem fizičke sigurnosti, prihvaćanjem od okoline, budućom sigurnošću) i procjeni sreće kao mjere subjektivne dobrobiti. Zatim, prikupljeni su podaci na Upitniku dimenzija ličnosti (IPIP) (Ekstraverzija, Ugodnost, Savjesnost, Emocionalna stabilnost i Intelekt) te Skali životnih događaji podijeljenih u pet kategorija (obitelj, ljubav, dom ; posao i financije ; zdravlje ; slobodne aktivnosti i pravni sustav) uz socio-demografske varijable. Sudionici su označavali je li im se pojedini događaj dogodio u zadnjih godinu dana, a zatim su procjenjivali koliko je za njih pojedini događaj bio pozitivan odnosno negativan. Za svakog sudionika izračunat je broj događaja koje oni procjenjuju kao pozitivne odnosno kao negativne. Provedene su hijerarhijske regresijske analize s različitim aspektima dobrobiti kao kriterijima te socio-demografskim varijablama, pozitivnim I negativnim događajima i dimenzijama ličnosti kao prediktorima. Rezultati su pokazali da procjene pozitivnih i negativnih životnih događaja jednako pridonose objašnjenju subjektivne dobrobiti dok pozitivni događaji više pridonose objašnjenju psihološke dobrobiti. Dimenzije ličnosti više pridonose objašnjenju psihološke dobrobiti mjerene skalom procvata u odnosu na subjektivnu dobrobit mjerenu indeksom osobne dobrobiti i sreće.

psihološka dobrobit, subjektivna dobrobit, pozitivni i negativni životni događaji, ličnosti

nije evidentirano