hrvatski

Međukulturalne sličnosti i razlike u subjektivnoj percepciji emocionalne kompetentnosti

Koncept emocionalne kompetentnosti pretpostavlja složeni skup sposobnosti i vještina uočavanja, razumijevanja, izražavanja, reguliranja i upravljanja svojim i emocijama drugih osoba. Kako je emocionalna inteligencija sposobnost ili maksimalni učinak, za razliku od nje osobna percepcija emocionalne kompetentnosti trebala bi biti integrirani subjektivni osjećaj, ili kako ga u literaturi najčešće nazivaju – tipični način reagiranja u ovom slučaju u emocionalno zasićenim situacijama. Dugogodišnja suradnja s istraživačima iz različitih zemalja Svijeta na području emocionalne inteligencije i kompetencije rezultirala je zanimljivim nalazima o većoj sličnosti nego razlikama među kulturama na četiri kontinenta u rezultatima na Upitniku emocionalne kompetencije (UEK-45). Upitnik je preveden i adaptiran u 12 različitih država Europe, Azije, Sjeverne i Južne Amerike. Ono što je često došlo do izražaja u istraživanjima koja su koristila subjektivne mjere procjena pokazala se značajnim i u kontekstu emocionalne kompetentnosti : većina kultura je iskazivala slične rezultate, a svi oni su se jako razlikovali od odgovora ispitanika u Japanu. Literatura obiluje objašnjenima o tome koji su razlozi i uzroci. Tako se često spominje da je Japan tri stoljeća bio odvojen i stvorio svoja vlastita pravila ponašanja i ophođenja. To je kolektivistička zemlja u kojoj je visoko na ljestvici vrijednosti velika društvena odgovornost i ispunjavanje očekivanja drugih osoba. Suzdržani su u izražavanju svojih emocija, a kada postignu uspjeh, naglašavaju da su za to zaslužni drugi, a za neuspjeh optužuju isključivo sebe. Kako su imali malo iskustva s drugim kulturama, teško se snalaze i imaju velikih problema u prilagodbi na običaje i pravila kada borave u drugim zemljama bilo zbog posla ili stipendija.

emocionalna kompetencija ; sličnosti ; kolektivizam

nije evidentirano