crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 915941

Časopis

Autori: Franić, Zdenko
Naslov: Prilozi istraživanju povijesti pčelarstva na Banovini
( Contributions to the history of beekeeping in Banovina region )
Izvornik: Hrvatska pčela (1330-3635) 137 (2017), 4; 134-135
Vrsta rada: ostalo
Ključne riječi: Pčelarstvo, povijest ; Banovina
( Beekeeping, History, Banovina )
Sažetak:
Stalni i siloviti turski prodori na područja hrvatskih i austrijskih zemalja nakon pada Bosne (1463.), poraza hrvatske vojske na Krbavskom polju (1493.) te poraza hrvatsko-ugarske vojske na Mohačkom polju (1526.), kada pogibijom Ludovika II. Jagelovića Ugarska i Hrvatska ostaju bez kralja i dinastije, primoravaju hrvatsko plemstvo i novoizabrane austrijske vladare na izgradnju posebnoga obrambenog područja pod nazivom Vojna krajina. Turske se provale sve više usmjeravaju prema slabije branjenom donjem Pokuplju. Budući da snažne hrvatske utvrde u Sisku i Karlovcu tad još nisu bile izgrađene, utvrde petrinjskoga kraja imale su iznimno važnu stratešku ulogu u obrani ostataka slobodne Hrvatske. Iako bi se trebalo podrazumijevati da su posade u tim utvrdama bile dobro opskrbljene vojnom opremom i hranom, to zbog slabe organizacije zapovjednih i logističkih linija ipak nije bio slučaj. Kako bi se spriječio potpun slom hrvatsko-turske granice, koncem 16. stoljeća granični su generali i kapetani novim ustrojem vojno-teritorijalnih jedinica postali izravno odgovorni nadvojvodi unutrašnje Austrije. Upravo takvim vojno-povijesnim prilikama imamo zahvaliti i prvo dokumentirano spominjanje meda, a posredno i pčelarstva, na području nekadašnje srednjovjekovne Banske granice, današnje Banovine. Naime, u prepisci nadvojvode Ernesta Habsburškoga, brata kralja Rudolfa II., i Ivana Auersperga, zapovjednika Karlovačkoga generalata, nadvojvoda traži od pukovnika Auersperga da ga izvijesti glede gradova (kaštela) Hrastovice (gornje i donje), Peći (utvrde u današnjem selu Pecki) i Klimne gore (utvrde u današnjem selu Klinac) o „dohodcima i užitcima” tamošnjega kapetana jer se neki tamošnji kapetani bune jer nemaju dovoljno dohodaka za potreban broj vojnika. Prema Auerspergovim podacima proizlazi da kapetanu pripada godišnji dohodak od „1000 vedara vina, 200 kupljenika pšenice, 200 kupljenika prosa i zobi te 16 vedara meda3”. Od ovih dohodaka kapetan je dužan uzdržavati za obranu četiri spomenuta kaštela, u kojima je, prema podacima iz prepiske, službovalo ukupno 64 vojnika.
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Stručni
Znanstvena područja:
Poljoprivreda (agronomija),Povijest
Puni text rada: 915941.Franic_-_Hrvatska_pcela_-_travanj_2017.pdf (tekst priložen 3. Sij. 2018. u 13:41 sati)
URL Internet adrese: http://www.klinac.eu/Clanci/Franic%20-%20Hrvatska%20pcela%20-%20travanj%202017.pdf
URL cjelovitog teksta: http://www.klinac.eu/Clanci/Franic%20-%20Hrvatska%20pcela%20-%20travanj%202017.pdf
Google Scholar: Prilozi istraživanju povijesti pčelarstva na Banovini
Upisao u CROSBI: Zdenko Franić (franic@imi.hr), 3. Sij. 2018. u 13:41 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4