hrvatski

Odlazak u sklonište s nekih stajališta teorije odlučivanja

Na podacima istraživanja "Ponašanje građana Zagreba za vrijeme uzbuna" analizirane su različite strategije u donošenju odluke o sklanjanju. U analizu je uključeno 415 ispitanika oba spola starijih od 16 godina. Anketa je provedena od 7.11.. do 6.12. 1991. i gotovo svi ispitanici doživjeli su 44 (+/-) 1 uzbunu. Utvrđivanje razlika u 15 demografskih, kognitivnih i ekoloških varijabli među pripadnicima četiriju grupa s različitom strategijom donošenja odluke o odlasku u sklonište učinjeno je kanoničkom diskriminativnom analizom. Utvrđene su dvije funkcije značajne za razlikovanje grupa. Prvu diskriminativnu funkciju definiraju edukacija s područja civilne zaštite, dob i obiteljska odgovornost. Drugu funkciju definiraju sekundama agresivnost i netolerancija Fizičkih i informacijskih uvjeta u skloništu. Redovito ili gotovo redovito sklanjale su se grupe s: a) visokom procjenom ugroženosti, koje opisuje viša dob, obiteljska odgovornost i educiranost u području civilne zaštite, i b) niskom procjenom ugroženosti, bez markantnijih obilježja, koje najbolje opisuje tolerancija uvjeta u skloništu. Povremeno ili se uopće nisu sklanjale grupe s: c) niskom procjenom ugroženosti, mlade dobi, bez obiteljske odgovornosti, stabilne ličnosti i bez edukacije s područja civilne zaštite, te d) visokom procjenom ugroženosti, sekundarno agresivne s izrazitom negativnom percepcijom reducirane fizikalne i informacijske okoline skloništa.

sklanjanje ; teorija odlučivanja ; sekundama agresivnost ; informacijski uvjeti

nije evidentirano