hrvatski

Tekstološke odrednice hrvatskoglagoljske Muke Kristove

Muka Kristova, središnji i vjerojatno najstariji dio evanđelja, sačuvana je u mnogim liturgijskim i neliturgijskim glagoljskim kodeksima. Najstariji hrvatskoglagoljski tekst koji sadrži dio misalskoga čitanja iz Muke po Mateju su Bašćanski ostrišci iz XII. stoljeća. Kao crkvene lekcije unutar uskrsnoga ciklusa čitaju se tekstovi Muke iz četiriju evanđelja u brojnim glagoljskim misalima iz XIV. i XV. stoljeća. Originalno su ovi tekstovi, kao i drugi hrvatskoglagoljski novozavjetni misalski i brevijarski tekstovi, staroslavenskoga podrijetla, ali su kasnije prilagođeni zapadnom, latinskom tekstu Svetoga pisama. Upravo fragmentarno sačuvana Muka u Bašćanskim ostrišcima dokazuje da je adaptacija hrvatskoglagoljske Bbilije prema Vulgati započela vrlo rano, još u XII. stoljeću. Najuočljivije je pak prilagođavanje Vulgati u tekstovima Muke u glagoljskom zborniku u pariškoj Nacionalnoj biblioteci (sign. Code Slave 73)

hrvatskoglagoljski tekstovi; Muka Kristova

nije evidentirano