crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 922092

Knjiga

Autori: Belamarić, Josip
Naslov: Sfinga na splitskom Peristilu
( The Sphinx of Split’s Peristyle )
Vrsta knjige: monografija
Izdavač: AGM
Grad: Zagreb
Godina: 2016
Serija: 100 NAJLJEPšIH PRIČA IZ POVIJESTI KULTURA NA TLU HRVATSKE
Stranica: 72
ISBN: 9789531744720
Prevodilac: McMaster, Graham
Ključne riječi: Dioklecijan ; Dioklecijanova palača ; egipatska građa u Splitu ; sfinge
( Diocletian ; Diocletian's Palace ; Diocletian’s Egyptian Memorabilia ; sphinxes )
Sažetak:
Prije više od 1700 godina donesena je s egipatskog pijeska kako bi bdjela na Peristilu Dioklecijanove palače, pred carevim Mauzolejom. U očima putopisaca izazvala je kaleidoskop metaforičkih slika, bila svojevrsni arbitar povijesnih zbivanja, a u dječjoj imaginaciji često je postajala - granitni konjić za jahanje. Pokrenula je, možda i snažnije od prostora Peristila nad kojim bdije, izvedbe Verdijeve Aide, Nabuka, Gluckova Orfeja… Knjiga povrh razmatranja činjenice da je peristilska sfinga bila i ostala važan faktor lokalnog imaginarija i snažan literarni motiv, analizira njenu ulogu u izvornom dekoru Dioklecijanove palače. Središte palače ‒ carev mauzolej, hramovi, Peristil ‒ u simboličkom smislu njen najvažniji dio, posve je “označeno” egipatskom građom (kao što je, uostalom, i novi Dioklecijanov koncept autokratske vladavine podsjećao na orijentalni helenistički, čak faraonski). Razmatra se izvorni položaj brojnih sfingi koje je Dioklecijan dao prenijeti u svoju jadransku rezidenciju i njihova kasnija sudbina. U fokusu knjige je zaključak da nam baš ta egipatska može pomoći da s mrtve točke pomaknemo nekoliko važnih pitanja oko izvornog “formalnog i sadržajnog koncepta” Dioklecijanove palače i, posebno, oko datuma njenog utemeljenja. Mnoštvo dekorativno-plastičnih dijelova egipatske provenijencije – sfinge, stupovlje i ostala dekorativna građa – upućuje na to da je riječ o carevoj izravnoj pošiljci, po svršetku njegove vojne intervencije u Egiptu od jeseni 297. do jeseni 298. godine. Autor, konačno, predlaže da se unutar Palače oblikuje “Muzej Dioklecijanovih egipatskih uspomena” čime bi bio naglašen arheološko-dokumentarni i estetski značaj egipatskih spomenika koji su tu dospjeli voljom svemoćnog Ilira-cara.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstvena
Znanstvena područja:
Arhitektura i urbanizam,Povijest umjetnosti
Upisao u CROSBI: Josip Belamarić (jbelamar@ipu.hr), 27. Sij. 2018. u 08:49 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4