hrvatski

Svibanjska deklaracija Južnoslavenskog kluba u bečkom Carevinskom vijeću (1917.) u svjetlu korespondencije Stjepana Sarkotića i Istvànà Buriàna

U prilogu se analiziraju koncepcije državnopravnog preustroja Austro-Ugarske Monarhije tijekom Prvoga svjetskog rata, posebice s obzirom na Bosnu i Hercegovinu i mogućnost njezina povezivanja s Hrvatskom u subdualističkom smislu (u sklopu ugarske polovice Monarhije), na temelju korespondencije između Stjepana Sarkotića, zemaljskog poglavara i zapovjednog generala za Bosnu i Hercegovinu i Dalmaciju i Istvànà Buriàna, zajedničkog ministra financija Austro-Ugarske Monarhije, u čijoj je nadležnosti bila Bosna i Hercegovina. Ta korespondencija, usmjerena protiv aktualnih planova Jugoslavenskog kluba u bečkom Carevinskom vijeću, u znatnoj mjeri proširuje spoznaje o hrvatsko-mađarskim pogledima na mogućnost državnopravne rekonstrukcije Austro- Ugarske Monarhije potkraj Prvoga svjetskog rata. S. Sarkotić zauzimao se za to da se hrvatske zemlje (u koje se prema tadašnjim hrvatskim političkim programima ubrajala i Bosna i Hercegovina) povežu u sklopu ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i time postigne cjelovitost hrvatskih zemalja, a u formalnom smislu ne naruši dualistički ustroj Monarhije. Stvaranje hrvatske državne jedinice u sklopu zemalja Krune sv. Stjepana bila je, međutim, opcija na koju mađarski politički čimbenici, uključujući zajedničkog ministra financija I. Buriàna, nisu bili spremni pristati. Time je propao jedan od posljednjih pokušaja iniciranja rekonstrukcije Austro-Ugarske Monarhije uoči njezine propasti 1918. godine.

Jugoslavenski klub, Carevinsko vijeće u Beču, Svibanjska deklaracija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Austro-Ugarska Monarhija, Stjepan Sarkotić, Istvàn Buriàn

Rad je objavljen dvojezično, na hrvatskom i mađarskom jeziku.