crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 926222

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Šimić Marinka
Naslov: Leksik Drvenih strojeva fra Martina Mikulića
( Lexicon of Drveni strojevi by fra Martin Mikulić )
Knjiga: Opera Dei revelare honorificum est, Zbornik radova u čast Baziliju Pandžiću
Urednik/ci: IMusić, Ivica
Izdavač: Filozofski fakultet Sveučilište u Mostaru, Matica hrvatska ogranak Grude
Grad: Mostar, Grude
Godina: 2018
Raspon stranica:: 265-288
ISBN: 978-9958-876-28-8
Ključne riječi: leksik, štokavsko-čakavski leksik, romanizmi, turcizmi
( lexis, štokavian-čakavian lexis, romanism, turkism )
Sažetak:
U radu se analizira leksik Drvenih strojeva fra Martina Mikulića, prvoga etnografskog djela s hercegovačkoga područja. Izbor leksika, kao i ostalih jezičnih sredstava je raznovrsna podrijetla i u službi je namjene djela ; zapisati i očuvati stare običaje, alate, odjeću, zanimanja, igre, a time i same riječi, ali sve kroz zanimljivo pripovijedanje. Leksičke slojeve u Mikulićevu opusu dijelimo na dva temeljna: domaći i strani. Među slavenskim leksemima može se razlikovati 1. stariji leksički sloj, tj. arhaizmi iz crkvenoslavenskoga jezika, 2. leksemi iz književnoga standardnog jezika, 3. narodni leksemi, štokavski i čakavski. Među posuđenicama nalazimo: 1. romanizme, 2. grecizme, 3. turcizme. Crkvenoslavenizmi su zastupljeni kod većine bosansko-hercegovačkih franjevaca pa tako i u Mikulićevu djelu. To ukazuje na izvore kojima su se pisci koristili, tj. literaturu koju su čitali. Od arhaičnih leksema praslavenskoga porijekla u Drvenim strojevima istaknimo: dižva, lug, kladati, rivina, šklopac, a od leksema iz starije liturgijske književnosti: pržina, iz dubrovačke okolice sveđer. U zapadnoštokavskim govorima kao i u Mikulićevu djelu očuvani su neki leksemi koji pripadaju zajedničkom štokavsko-čakavskom blagu, npr. diljati, galebina, jamiti, kozle, mučati, prama, prančiok, pržina, tovar, tust, vavijek. Među stranim slojevima najznačajniji su romanizmi, to su poznate riječi iz svakodnevice, najčešće uporabni predmeti kućne radinosti i slično. Neki među njima su zajednički štokavskomu i čakavskomu dijalektu, npr. bukara, čatrnja, gargaše, klak, koporan, kostila, mȕra, šamatorij. U Drvenim strojevima nema mnogo turcizama, neki su općepoznati, npr.: đerdan, jagmiti, lagum, sinija, dok su drugi danas potpuno nepoznati, npr.: srg, taslak.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Filologija
Upisao u CROSBI: Marinka Šimić (marinka.simic@stin.hr), 19. Vel. 2018. u 11:40 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4