Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kognitivna kontrola na početku i kraju mlađe odrasle dobi (CROSBI ID 660778)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Tomac, Patricia ; Knežević, Martina Kognitivna kontrola na početku i kraju mlađe odrasle dobi // 1.međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta - Knjiga sažetaka. Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, 2017

Podaci o odgovornosti

Tomac, Patricia ; Knežević, Martina

hrvatski

Kognitivna kontrola na početku i kraju mlađe odrasle dobi

Prijelaz iz razdoblja adolescencije u odraslu dob obilježen je brojnim značajnim životnim događajima. To je vrijeme kada mlade osobe završavaju formalno obrazovanje, ulaze na tržište rada i po prvi puta se zapošljavaju, a možda i sklope brak i/ili postanu roditelji. Istovremeno postaju kazneno odgovorne, mogu legalno kupiti cigarete i alkohol, glasovati na izborima ili pristupiti oružanim snagama. Uspješno nošenje s ovakvim ulogama uključuje niz međusobno povezanih procesa, poput planiranja i započinjanja aktivnosti, njihovo nadgledanje i evaluaciju, sposobnost inhibiranja ili odgađanja odgovora te kognitivnu fleksibilnost. Ove vrlo složene kontrolne kognitivne funkcije neophodne su za svrhovito, cilju usmjereno zrelo i odgovorno ponašanje. Određeni oblik kontrole i regulacije ponašanja prisutan je već u djetinjstvu, međutim, sposobnost uspješne prilagodbe i nošenja sa sve većim zahtjevima postupno se razvija tijekom djetinjstva i unaprjeđuje tijekom odrastanja. Kognitivna kontrola, odnosno sposobnost integracije gore navedenih procesa radi prilagodbe trenutnim zahtjevima, svoj vrhunac doseže upravo tijekom rane odrasle dobi (između 18 i 40 godina). Kako sve više istraživanja upućuje na važne razvojne promjene na prijelazu iz adolescencije u odraslost, cilj ovoga istraživanja bio je ispitati razlike u neuralnoj elektrofiziološkoj aktivnosti u podlozi procesa kognitivne kontrole između kasnih adolescenata (19 – 21 godinu) i odraslih osoba (28 – 44 godine). U istraživanju je sudjelovalo 89 dobrovoljaca, a sastojalo se od baterije psiholoških testova te rješavanja modificiranog Stroopovog zadatka prilikom čega je snimana elektrofiziološka aktivnost elektroencefalografom (EEG). EEG bilježi promjenu izvanstaničnog protoka struje što nastaje uslijed istodobne aktivnosti velikog broja najčešće piramidnih stanica moždane kore. Rezultati su pokazali kako su na bihevioralnoj razini kasni adolescenti imali značajno više pogrešaka u nekongruentnom uvjetu u usporedbi s ranim odraslima. Na neurofiziološkoj razini, kasni adolescenti pokazali su značajno snižene amplitude N200, P300 i N450 kognitivnih komponenti. Ove komponente funkcionalno odgovaraju procesima kategorizacije i evaluacije podražaja (P300) te pažnje, nadgledanja i detekcije konflikta (N200 i N450). S obzirom na dobivene rezultate, čini se kako procesi kognitivne kontrole u kasnoj adolescenciji još uvijek nisu na razini odraslih, što može ukazivati na nastavak razvoja moždanih struktura koje su u podlozi kognitivne kontrole i nakon adolescencije.

adolescencija, rana odrasla dob, kognitivna kontrola, razvoj, neurofiziološka podloga

nije evidentirano

engleski

Cognitive control at the beginning and the end of young adulthood

nije evidentirano

adolescence, early adulthood, cognitive control, development, neurophysiological activity

nije evidentirano

Podaci o prilogu

1

2017.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

1.međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta - Knjiga sažetaka

Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište

9789538014161

Podaci o skupu

1. Međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Zaštita i promicanje dobrobiti djece, mladih i obitelji“

predavanje

07.12.2017-08.12.2017

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Psihologija