Mlado vino nakon završetka alkoholne fermentacije ne dobiva pravi izgled i svoju pravu kakvoću, jer u sebi pored poželjnih sastojaka sadrži i one koji nepovoljno utječu na organoleptička svojstva i kakvoću vina. Ono je mutno, bez razvijenog sortnog okusa, izraženog mirisa na kvasce, oštro (velika količina CO2), neskladno. Da bi se vino moglo puniti u boce i stavljati u promet, mora biti stabilno i bistro. Dozrijevanje i stabilizacija vina su složeni procesi u kojima važnu ulogu imaju pretakanje, bistrenje, hladna stabilizacija i filtracija. U provedenom istraživanju praćen je utjecaj dozrijevanja, stabilizacije, pretakanja i filtracije na kemijski sastav i kakvoću bijelih vina. Istraživanje je provedeno sa bijelim vinima Traminac i Chardonay proizvedenim u podrumu Trnava, Đakovačka Biskupija, berba 2000. U vinima je određivan kemijski sastav neposredno nakon fermentacije u mladom vinu, tijekom odležavanja i dozrijevanja, te prije i poslije hladne stabilizacije i filtracije na naplavnom filteru. Od kemijskog sastava određivani su: ukupni ekstrakt, ukupni ekstrakt bez reducirajućih šećera, ukupni i slobodni SO2, reducirajući šećeri, ukupni alkoholi, ukupne kiseline, pepeo, pH, ukupni fenoli i specifična gustoća. Iz dobivenih rezultata uočeno je da dolazi do promjene kemijskog sastava tijekom odležavanja i da pojedine operacije stabilizacije vina utječu na kemijski sastav i kakvoću bijelih vina.

Ekonomija