hrvatski

Učinci STEM intervencijskog programa u osnovnim školama na učeničke stavove, interese i motivaciju: primjena tehnike uparivanja prema sklonosti

U školskom i izvanškolskom STEM području javlja se sve veći broj programa usmjerenih na poboljšanje školskog STEM postignuća učenika, povećanje STEM interesa i motivacije te posvećenih povećanju interesa učenika za budućim STEM zanimanjima. Usporedo s porastom broja takvih STEM intervencijskih programa jača svijest o brojnim metodološkim izazovima i nedostacima u organizaciji i provedbi STEM intervencijskih programa, koji mogu utjecati na ukupnu učinkovitost programa. U ovom istraživanju evaluirali smo učinkovitost jednog sveobuhvatnost STEM intervencijskog programa, u kojem je sudjelovalo nešto manje od tisuću učenika, koji su u evalucijskom dizajnu pripadali eksperimentalnoj skupini, gdje smo rezultate učenika iz eksperimentalne skupine usporedili s rezultatima gotovo tisuću učenika koji su pripadali kontrolnoj skupini, koja je služila za usporedbi i gdje nije proveden nikakav STEM intervencijskih program. Usporedbu rezultata ovih skupina promatrali smo preko pokazatelja stavova prema zaposlenima u STEM zanimanjima te interesa za STEM karijere, pri čemu smo radom demonstrirali mogućnosti, prednosti i ograničenja korištenja tehnike uparivanja prema sklonosti (eng. Propensity Score Matching) u evaluaciji učinkovosti intervencijskih programa u STEM području. Ishodi ovog istraživanja svjedoče kakao je osmišljenim STEM intervencijskim programom moguće povećati pozitivne stavova prema znanstvenicima i istraživačima zaposlenim u STEM području, kao i povećati interesa učenika za buduće STEM karijere, pri čemu su efekti učinka umjereni do skromni. Ovo je istraživanje pokazalo također kako korištenje tehnike uparivanja prema sklonosti (eng. Propensity Score Matching) ima svojih prednosti u evaluacijskim studijama u STEM i općenito obrazovnom području. *************************** There is a growing number of programs within the STEM school and out-of-school context that are intended to increase students’ school achievement, interests and motivation in STEM area, as well to enhance students’ career aspirations in STEM professional domains. Along with the increase in the number of these types of STEM intervention programs, there is also more recognition of various methodological challenges and possible limitations in the designing and implementation of STEM intervention programs, which can affect the overall program effectiveness. In the present study, we evaluated the effectiveness of a comprehensive STEM intervention program, where somewhat less than thousand students participated in the STEM program and represent an experimental group in the evaluation design. The results of this experimental group were compared to the results of almost one thousand students who formed a control group and did not take part in any sort of STEM intervention program. The comparison of the results in these two groups was made regarding to the attitudes towards STEM professionals and interests in STEM careers. In determining effectiveness of conducted STEM intervention program we used ‘Propensity Score Matching’ technique where additional goal was to demonstrated the potentials, advantages and limitations of such a technique in a program evaluation studies. The outcomes of the study showed that the conducted STEM intervention program may enhance the positive attitudes toward scientists and researchers working in STEM domains, and increase students’ interests for future STEM careers, with moderate to small effect sizes. This study furthermore showed that Propensity Score Matching technique has some advantages in program evaluation in STEM and education evaluation studies.

STEM, intervencijski programi, učinkovitost programa, tehnika uparivanja prema sklonosti, evaluacija obrazovnih programa, stavovi prema znanstvenicima, profesionalni interesi, osnovna škola

nije evidentirano