Odnos prema integraciji azilanata u hrvatsko društvo (CROSBI ID 662896)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Ajduković, Dean ; Bakić, Helena ; Stanković, Nikolina ; Matić, Jelena
hrvatski
Odnos prema integraciji azilanata u hrvatsko društvo
Azilanti su osobe koje su zbog opravdanog straha od progona zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj socijalnoj grupi ili političkog mišljenja napustile svoju zemlju i dobile međunarodnu zaštitu (azil) u nekoj, za njih, sigurnoj zemlji. Niz traumatskih iskustava koja su preživjeli čini ih vulnerabilnima i zbog kojih mogu imati teškoća u uključivanju u svakodnevni život u lokalnim zajednicama primateljicama. S druge strane, azilanti su redovito izloženi visokoj razini psihološkog distresa zbog okolnosti u kojima žive i reakcija sredina u kojima žive, kao što su siromaštvo, loši stambeni uvjeti i prehrana, zdravstvene teškoće, jezične i kulturološke prepreke, izloženost predrasudama i diskriminaciji, otežani pristup tržištu rada. Socijalna integracija azilanata u društvo je jedini konstruktivni način koji može dovesti do toga da mogu brinuti za sebe i obitelj i doprinositi društvu. Važno je i kako domaće stanovništvo vidi te ljude i kakve socijalne interakcije je spremno prihvatiti. Stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi odnos građana Zagreba prema azilantima. Provedeno je anketno istraživanje na 1.866 stanovnika (dob 17 do 65, žena 53%) različitog socijalnog položaja ( učenici strukovnih srednjih škola i gimnazija N=579, studenti različitih usmjerenja N=815, odrasli građani N=387, stručnjaci pomagačkih struka N=85) koje je uključivalo mjerenje stavova prema azilantima i njihovim pravima, realne i simboličke međugrupne prijetnje od njih, socijalne distance, odnosa prema oblicima integracije u hrvatsko društvo i podržavanje njihovih zajamčenih prava. Korišteni su instrumenti odličnih metrijskih karakteristika, a prikupljanje podataka je provedeno grupno (učenici, studenti i stručnjaci) i individualno (odrasli građani). Pokazalo se da postoje umjereno izražene predrasude prema azilantima, osrednja razina percipirane prijetnje od azilanata, pri čemu je realna veća nego simbolička prijetnja, i srednje visoka podrška pravima koje azilanti imaju. Spremnost na ograničenu socijalnu bliskost je velika, tako da bi preko 90% ispitanika prihvatilo azilante za kolege, susjede, prijatelje, ali ne bliže od toga. Velika većina ispitanika (90%) podržava integracijski nasuprot asimilacijskom modelu (7%). Preko polovice (55%) precjenjuje broj azilanata u zemlji i 49% misli da broj treba ostati isti (za smanjenje je 25%). Studenti i stručnjaci su najotvoreniji u pogledu socijalne integracije, slijede odrasli građani, a mladi su u tom pogledu najrestriktivniji. Pri tome su učenici strukovnih škola restriktivniji od gimnazijalaca. Na temelju ovog istraživanja je moguće izraditi smjernice za unapređenje odnosa lokalnih zajednica prema integraciji azilanata, a ovi provjereni instrumenti mogu služiti praćenju promjena tokom vremena i evaluaciji socijalnih intervencija.
socijalna integracija, azilanti, stavovi prema azilantima
nije evidentirano
engleski
The Attitude Towards the Integration of Asylees in Croatian Society
nije evidentirano
social integration, asylees, attitudes towards asylees
nije evidentirano
Podaci o prilogu
15-15.
2018.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Knjiga rezimea: Futurizam u psihologiji - psihologija u zoni budućeg razvoja
Beograd: Društvo psihologa Republike Srpske
978-86-89377-33-0
Podaci o skupu
66. Naučno-stručni skup „Futurizam u psihologiji – psihologija u zoni budućeg razvoja“
predavanje
30.05.2018-02.06.2018
Zlatibor, Srbija