crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 944490

Zbornik radova

Autori: Vučenović, Dario
Naslov: Psihološki korelati depresivnosti kod starijih osoba
( Psychological correlates of depression in elderly people )
Izvornik: 23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija starenja - pogled u budućnost. Knjiga sažetaka / Despot Lučanin, Jasminka ; Černja, Iva ; Lopižić, Josip ; Rudolfi, Nelija (ur.). - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo i Naklada Slap , 2015. 216-216 (ISBN: 978-953-55079-3-2).
Skup: 23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija starenja - pogled u budućnost
Mjesto i datum: Solaris, Šibenik, 04-07.11.2015.
Ključne riječi: depresivnost, emocionalne sposobnosti, zadovoljstvo životom, percepcija socijalne podrške, samoprocjena zdravlja
( depression, emotional abilities, satisfaction with life, perception of social support, self-assessment of health )
Sažetak:
Depresivni poremećaji u starijoj životnoj dobi predstavljaju velik problem za cjelokupni zdravstveni sustav. Često nisu dijagnosticirani na vrijeme, te uvelike narušavaju zdravlje i kvalitetu života. Teži oblici depresije pogađaju 1-3% opće populacije starijih osoba, dok se kod 8-16% uočavaju klinički značajni simptomi depresije (Blazer, 1989). Prognoze nisu pretjerano optimistične. Simptomi, kao i kod drugih kroničnih stanja, utječu na funkcioniranje osobe i subjektivnu percepciju zdravlja, te povećavaju institucionalizaciju i korištenje zdravstvenih usluga (Bruce i Leaf, 1989). Budući da su tretmani nerijetko neučinkoviti (McCusker, Cole, Keller, Bellavance i Berard, 1998), potrebno je daljnje istraživanje različitih korelata depresivnosti za ovu specifičnu dob. Primjerice, Cole i Dendukuri (2003) različitim meta analizama utvrđuju kako se među rizičnim faktorima ističu spol, fizičke poteškoće, problemi sa spavanjem, prijašnje epizode depresije te gubitak partnera, dok ostali nalazi navode i neke druge psihosocijalne konstrukte poput socijalne uključenosti, gubitka partnera, umirovljenja ili socio-ekonomskog statusa. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos varijabli depresivnosti, spola, emocionalne sposobnosti, zadovoljstva životom, zdravstvenog statusa i percipirane socijalne podrške. Korišten je uzorak od ukupno 113 neinstitucionaliziranih starijih osoba. Među sudionicima istraživanja bilo je 48 muškaraca (42.48%) i 65 žena (57.52%), prosječne dobi 73.18 godina (SD=9.71). Korišteni su slijedeći instrumenti: Zungova skala za samoprocjenu depresije (Zung, 1965), Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK- 45 ; Takšić, 2002.b), Skala općeg zadovoljstva životom (Penezić, 1996), Višenamjenski upitnik za samoprocjenu zdravstvenog stanja (SF-36 ; Ware, Snow, Kosinski i Gandek, 2000) te Skala percepcije socijalne podrške (Hudek - Knežević, 1994). Kao što je i očekivano, dobivene su statistički značajne razlike u rezultatima na Zungovoj skali samoprocjene depresije između žena (M=53.2) i muškaraca (M=48.4). Isto tako, utvrđene su statistički značajne povezanosti između depresivnosti i ostalih psiholoških konstrukata na uzorku starijih osoba. Rezultati istraživanja potvrđuju ranije nalaze kako je vjerojatnost pojave depresivnih simptoma veća za žene (npr. Burns, Cain i Husaini, 2008). Dio objašnjejna zasigurno se krije u genetskim predispozicijama te hormonalnom utjecaju s jedne, ali i sklonosti ruminaciji i većoj izloženosti stresu s druge strane. Sukladno očekivanjima, utvrđena je statistički značajna povezanost depresivnosti s ostalim psihološkim konstruktima na uzorku starijih osoba. Razvijenije emocionalne sposobnosti, kao i veće zadovoljstvo životom koreliraju s nižim razinama depresivnih simptoma, dok su slabije zdravstveno stanje i percipirana podrška povezani s izraženijom depresijom. Ipak, korištenje mjera korelacije u predstavljenom istraživanja ograničava donošenje zaključaka, naročito vezano uz prirodu odnosa među varijablama. Za buduća istraživanja korisno bi bilo uključiti uzorke institucionaliziranih ispitanika, kao i neke druge psihološke varijable poput socijalne uključenosti, utjecaja gubitka partnera, umirovljenja i slično.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Dario Vučenović (dvucenovi@unizd.hr), 24. Lip. 2018. u 16:53 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4