hrvatski

Pobožnost stanovništva rapske komune u drugoj polovici XVI. stoljeća

Disertacija se temelji na istraživanju rapskih posljednjih volja i to prvenstveno zbog činjenice što je arhivska notarska građa za Rab u 16. st. vrlo bogata i dobro sačuvana. Težište ovoga istraživanja je na analizi pojedinih segmenata društvene i religiozne povijesti rapske komune. Pažnja je posvećena proučavanju društvenoga položaja rapskih oporučitelja te distribucije pobožnih legata od strane samih oporučitelja u cilju spasa duše. Na temelju kvantitativne analize rapskih oporuka uočava se nekoliko glavnih skupina primatelja legata "ad pias causas" ili "pro anima". To su crkvene institucije (crkve, samostani, kaptol), laičke vjerske zajednice (bratovštine, hospitali), pojedinci (pojedini pripadnici klera i redovničkih zajednica, članovi oporučiteljeve obitelji, izvanbračna djeca, sluge) te pojedinci i skupine na rubu društva (siromašni, siromašne djevojke, siročad i udovice). Legati darovani "za spas duše" oporučitelja promatrani su prema određenim vrstama dobara: novac, zemlja, hrana, životinje, kuće, tkanine i odjevni predmeti, svakodnevni uporabni predmeti, liturgijski predmeti, knjige, slike, nakit i ostalo. Istraživanje obuhvaća pojedine aspekte svakodnevnog religioznog života: pogrebne obrede, mise i molitve, post i hodočašća, usmjerene na spas duše. Na kraju, razmatra se utjecaj kultova svetaca zaštitnika na pobožnost rapskoga stanovništva. Proučavani aspekti pobožnosti žitelja rapske komune promatrani su kroz prizmu odredbi Tridentskoga sabora (1545.-1563.) koji donosi određene novosti u izričajima religioznosti u cilju provođenja reformi "in capite et in membris" Katoličke Crkve.

rapska komuna, rani novi vijek, pobožnost, posljednje volje, pobožni legati

nije evidentirano