Odnos sklada interesa pojedinca i studijskih okolina s angažiranosti na studiju i ponašanjima povezanim s izvršavanjem studentskih obaveza (CROSBI ID 663749)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Černja, Iva ; Galić, Zvonimir ; Šverko, Iva
hrvatski
Odnos sklada interesa pojedinca i studijskih okolina s angažiranosti na studiju i ponašanjima povezanim s izvršavanjem studentskih obaveza
Profesionalno savjetovanje temelji se na sukladnosti interesa pojedinca i osobina zanimanja. Ova paradigma nazvana je sklad pojedinca i okoline, a operacionalizira se preko kongruentnosti profesionalnih interesa pojedinca i karakteristika radne okoline. Hollandova teorija (1985) sugerira da je kongruentna interakcija osoba i okolina povezana sa uspjehom i zadovoljstvom na poslu. Istraživanja ukazuju na pozitivnu korelaciju kongruentnosti i radne uspješnosti zaposlenika, pri čemu je kongruentnost povezana s uspjehom u osnovnim radnim zadacima i uzornim radnim ponašanjem (Nye i sur. 2012). S obzirom da je motivacija za rad direktna determinanta uspjeha na poslu (Campbell i sur. 1996) očekujemo da je kongruentnost povezana i s mjerom radne angažiranosti. Iako se dosadašnja istraživanja kongruentnosti i radnih ishoda primarno odnose na radnu situaciju, važan dio profesionalnog razvoja predstavlja obrazovanje za odabrano zanimanje. Cilj našeg istraživanja bio je ispitati kakav je odnos sukladnosti profesionalnih interesa i odabranog studijskog programa s angažiranosti na studiju i ponašanjima povezanim s izvršavanjem studentskih obaveza. Podaci su prikupljeni u sklopu projekta „Profesionalni razvoj u adolescenciji: razvoj modela tranzicije karijere adolescenata“. U istraživanju je sudjelovao 321 student, čiji je razvoj karijere praćen od zadnjeg razreda srednje škole kada je primijenjen Upitnik profesionalnih interesa (Tracey, 2010). Na kraju prve godine studija kodirali smo studijske programe u skladu s RIASEC modelom i prikupili podatke o angažiranosti u studiju i ponašanjima povezanim s izvršavanjem studentskih obaveza. Kao mjeru motivacije koristili smo Skalu angažiranosti u studiju (Schaufeli i Bakker, 2003) koja uz ukupan rezultat zahvaća tri komponente: energiju, posvećenost i zadubljenost. Za mjerenje ponašanja primijenili smo Upitnik uspješnosti u izvršavanju osnovnih studentskih obaveza (Williams i Anderson, 1991) i Upitnik nepoželjnog akademskog ponašanja (Tomšić i sur. 2014). Rezultati istraživanja ukazuju da dvije mjere kongruentnosti Iachan indeks (Iachan, 1984) i C-indeks kongruencije (Brown i Gore, 1994) umjereno koreliraju te da nisu povezane s niti jednom mjerom ponašanja. Ipak mjere kongruentnosti su pokazale značajnu nisku povezanost s radnom angažiranosti i njenim dimenzijama. Iako teorijske postavke i rezultati ovog istraživanja potvrđuju povezanost kongruentnosti i angažiranosti u studiju, odnos s ponašanjem na studiju nije potvrđen.
profesionalni interesi, kongruentnost interesa i studijske okoline, angažiranost u studiju, uspjeh u izvršavanju studentskih obaveza, nepoželjno akademsko ponašanje
nije evidentirano
engleski
Relationship of congruence between students' professional interests and study enviorments with students' engagement and and behaviora related to the fulfillment of student obligations
nije evidentirano
vocational interests, congruence of interests and study environments, engagement in study, student in-role performance, counterproductive academic behavior
nije evidentirano
Podaci o prilogu
43-43.
2018.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Međunarodni znanstveno-stručni skup XXI. dani psihologije
Nikolić, Matilda ; Tokić, Andrea ; Ćubela Adorić, Vera ; Dodaj, Arta ; Gregov, Ljiljana ; Ivanov, Lozena ; Macuka, Ivana ; Nekić, Marina ; Tucak Junaković, Ivana ; Valerjev, Pavle ; Vidaković, Marina
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru
Podaci o skupu
21. Dani psihologije u Zadru
predavanje
24.05.2018-26.05.2018
Zadar, Hrvatska