crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 950116

Zbornik radova

Autori: Sudić, Mislav; Didović, Vanja
Naslov: Libertarijanci i moralno rasuđivanje
( Libertarians and moral reasoning )
Izvornik: Knjiga sažetaka XXI. Dana psihologije u Zadru
Skup: XXI. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 24-26.05.2018.
Ključne riječi: libertarijanizam, moralno rasuđivanje, sigurnost, etički argumenti
( libertarianism, moral reasoning, confidence, ethical arguments )
Sažetak:
Libertarijanizam, kao smjer i skup političkih pokreta, je teško definirati. Teško je reći radi li se o političkoj orijentaciji koju je moguće smjestiti na spektar desno-lijevo ili o potpuno odvojenom fenomenu. Problem je i što postoje nesuglasice između pojedinih pokreta unutar libertarijanizma poput klasičnog liberalizma, anarho-kapitalizma, objektivizma i sl. Ipak, ono što im je zajedničko jest naglasak na individualizam i osobnu odgovornost, te zagovaranje društvenih i tržišnih sloboda. Haidt (2012) navodi kako su libertarijanci sličniji političkim ljevičarima u ličnosti i interesima, ali da češće glasaju za političku desnicu. Iyer i sur. (2012) su proveli istraživanje na velikom uzorku libertarijanaca i zaključili da libertarijanci, u usporedbi s ostalima, imaju u jačoj mjeri racionalno-utemeljenu moralnost. Ovo čini libertarijance zanimljivom skupinom za istraživanja morala budući odstupaju od predviđanja socio-intiuitivističkog modela, prema kojem su moralne prosudbe pretežito utemeljene na intuciji. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlikuju li se hrvatski libertarijanci od ostalih političkih skupina u nekim aspektima moralnog rasuđivanja. Provedena je internet anketa na četiri političke skupine, libertarijanci (N=137), ljevičari (N=167), centristi (N=174) i desničari (N=81). Osim demografskih pitanja, postavljena im je moralna dilema: bi li odsjekli nogu profesionalnom atletičaru kako bi mu spasili život? Nakon odgovora se tražila procjena sigurnosti u odgovor i važnosti četiriju etičkih argumenta (utilitarizam, deontologija, kontraktarijanizam i etika vrlina) u donošenju odluke. Libertarijanci su, slično ljevičarima, u značajno većoj mjeri bili spremni odrezati nogu atletičaru u usporedbi s centristima (χ2(1, N=311)=3.77, p<.05), ali manje spremni nego desničari (χ2(1, N=218)=3.53, p<.05). Istovremeno, rezultati analize varijance (F(3, 555)=9.44, p<.05) ukazuju da su libertarijanci, slično desničarima, više sigurni u svoju moralnu odluku od ljevičara i centrista. Analizama varijance pojedinih argumenata nije utvrđen efekt grupe, s iznimkom deontološkog argumenta (F(3, 555)=11.74, p<.05) gdje su ljevičari pokazali manje oslanjanje na univerzalne moralne principe od ostalih skupina. U zaključku, libertarijanci su se pokazali sličnima ljevičarima po pitanju ishoda moralne odluke, slično desničarima su bili sigurniji u tu odluku, te su ju u većoj mjeri od ljevičara temeljili na deontološkom argumentu.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
URL Internet adrese: http://www.unizd.hr/Portals/29/2016/2018/XXI.%20Dani%20psihologije-%20Knjiga%20sa%C5%BEetaka.pdf?ver=2018-05-23-112031-100
Upisao u CROSBI: Mislav Sudić (msudic@student.unizd.hr), 7. Kol. 2018. u 20:19 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4