crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 953087

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Galić, Josip; Mihaljević, Milan
Naslov: Jedan zanimljiv dijalektizam u hrvatskoglagoljskim tekstovima
( An interesting dialectism from Croatian Glagolitic texts )
Knjiga: Od fonologije do leksikologije. Zbornik u čast Mariji Turk
Urednik/ci: Stolac, Diana
Izdavač: Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Grad: Rijeka
Godina: 2018
Serija: Biblioteka časopisa "Fluminensia"
Raspon stranica:: 103-112
ISBN: 978-953-7975-68-5
Ključne riječi: hrvatskoglagoljski tekstovi ; dijalektalne riječi ; stohoriti/štohoriti ; stohorstvo/štohorstvo ; stohoranь/štohoranь ; hohor- ; huhor-
( Croatian Glagolitic texts ; dialect words ; stohoriti/štohoriti ; stohorstvo/štohorstvo ; stohoranь/štohoranь ; hohor- ; huhor- )
Sažetak:
U građi Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije pojavljuju se tri riječi izvedene od istog korijena koje nisu potvrđene ni u jednom slavenskom povijesnom rječniku: stohoriti, stohorstvo i stohoranь. Pojavljuju se u brevijarima mlađe, tzv. južne skupine te u Vinodolskom zborniku iz 15. st. Osim u navedenom obliku, potvrđene su i s početnim š-, tj. kao štohoriti, štohorstvo i štohoranь. Značenje im se na temelju latinskih paralela superbire i superbus može odrediti kao ‘oholiti se’, ‘oholost’ i ‘ohol’. Autori zaključuju da su navedene riječi u hrvatskoglagoljske tekstove mogle ući samo iz onodobnih čakavskih govora. Zanimljivo je međutim da gotovo nisu potvrđene ni u čakavskim rječnicima. Iznimka je jedino Rječnik i govor starih žitelja otoka Rave Davora Božina iz 2017. koji navodi oblike štokoriti se i naštokoriti se. Pokazalo se međutim da ti leksemi postoje i u nekim drugim čakavskim govorima, primjerice u govoru otoka Iža. Autori smatraju da bi s tim leksemima mogao biti povezan i glagol štokati slična značenja koji je potvrđen u rječnicima govora Rivnja, Sestrunja, Rave i Iža. Kao paralela pridjevu stohoranь u Drugom beramskom brevijaru iz 15. st. pojavljuje se oblik hohoranь, a leksemi izvedeni od njegova korijena dobro su posvjedočeni u starijim hrvatskim leksikografskim priručnicima kao i u čakavskim i štokavskim govorima. Stoga se nametnulo pitanje mogu li se gornji oblici etimološki povezati s tim slavenskim korijenom. Sporna je pritom zamjena početnoga h skupinom st/št. Ako nije riječ o izvedenicama od toga korijena, onda su to najvjerojatnije leksemi stranoga podrijetla, jer nisu zabilježeni u povijesnim rječnicima nijednoga slavenskog jezika. Autori ih međutim nisu dosad uspjeli sigurno povezati bilo s kojim oblikom iz njemačkoga, mađarskoga ili romanskih jezika (talijanskoga) koji bi za to razdoblje trebali biti najvjerojatniji izvor. Stoga je pitanje etimologije tih riječi ostalo otvoreno.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Filologija
Upisao u CROSBI: Josip Galić (jgalic@unizd.hr), 9. Ruj. 2018. u 11:33 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4