crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 964106

Rad u postupku objavljivanja

Autori: Vrbančić, Mario; Božić-Vrbančić, Senka
Naslov: Kako se sprijateljiti s čudovištem
( How to become friends with monsters )
Izvornik: Liber Monstrorum Balcanorum (0000-0000) (2019)
Status rada: Poslan
Ključne riječi: čudovišta, prevođenje, Negri, Benjamin, de Castro, ontološki obrat
( monsters, translation, Negri, Benjamin, de Castro, ontology turn )
Sažetak:
Kad govorimo o čudovištima suvremena teorija obično se poziva na čudovište kao utjelovljenje različitosti/Drugosti ; čudovište kao zazorno, kao nešto što dekonsturira identitet, interdisciplinarno čvorište nelagodnosti, dakle kao nešto uglavnom negativno. Nije slučajno da je Zapad svoja čudovišta, u raznim povijesnim vremenima, kao i iz raznih razloga, često smještao u udaljena geografska područja, ili, čak i dalje, u razne galaksije. No neka čudovišta nisu smještena tako daleko. Balkan kao stanište čudovišne Drugosti smješten je u samoj Europi, što izaziva posebne nelagode, a možda i posebne verzije čudovišta. Barbara Creed u svom radu o čudovištima naglašava da kad govorimo o čudovišnoj Drugosti važno je naglasiti da ona često eruptira i u nama samima. Ono što je važno je da čudovišna Drugost uvijek podrazumijeva određenu vrstu granice – granicu između ljudskog i neljudskog, čovjeka i zvjeri, normalnog i nadnaravnog, i pretpostavlja određeno isključenje kod prelaska te granice. Za Antonia Negria to isključenje, tj. način isključenja čudovišta ukazuje na političku ontologiju. Negri svako čudovište vidi kao političko čudovište, politički imanentno proizvedeno raznim oblicima suverenosti. U ovom radu propitujemo prikaz čudovišne Drugosti u filmu Ljudi-mačke (Cat People, 1942., redatelj: Jacques Tourneur) koji samo ovlaš uzima balkanski krajolik kao plodno mjesto za pojavu čudovišnih vrsta hibridnosti, tj. ljudi koji se preobražavaju u mačke.
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Filologija,Etnologija i antropologija,Interdisciplinarne humanističke znanosti
Upisao u CROSBI: Mario Vrbancic (mavrbanci@unizd.hr), 27. Lis. 2018. u 15:17 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4