crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 972743

Zbornik radova

Autori: Borović, Staša; Urumović, Kosta
Naslov: Geološke, hidrogeološke i geotermijske značajke izvorišta u Topuskom
( Geological, hydrogeological and geothermal characteristics of Topusko thermal springs )
Izvornik: 200 godina suvremenog lječilišta Topusko - Znanstveni skup "Na izvoru zdravlja" - Programska knjižica sa sažetcima izlaganja / Mosler, Domagoj (ur.). - Topusko : Lječilište Topusko , 2018. 14-15.
Skup: 200 godina suvremenog lječilišta Topusko - Znanstveni skup "Na izvoru zdravlja"
Mjesto i datum: Topusko, Hrvatska, 23-24.11.2018.
Ključne riječi: hidrotermalni sustav, termalno izvorište, održivo korištenje
( hydrothermal system, thermal springs, sustainable utilization )
Sažetak:
Geološka građa okolice Topuskog uključuje, od starijih prema mlađima, sljedeće naslage: kredne klastite s vulkanitima, klastične i karbonatne sedimente gornjeg miocena te pliokvartarne i holocenske naslage. Najmlađi sedimenti prekrivaju najveći dio površine, što otežava interpretaciju dubinskih geoloških odnosa. Ipak, zna se da je izvorišno područje omeđeno trima rasjedima koji čine blok u obliku trostrane prizme, u kojem su izdignuti trijaski dolomiti (CaMg(CO3)2), što je utvrđeno bušotinama. S hidrogeološkog aspekta ti dolomiti diljem RH predstavljaju geotermalne vodonosnike. Identificirana su tri izvorišta procijenjene ukupne izdašnosti oko 25 l/s, čija temperatura se kreće u rasponu 49-55 °C, što čini Topusko najtoplijim prirodnim izvorištem termalne vode u RH. Termalna voda temperatura do 65 °C zahvaćena je bušotinama isključivo unutar spomenutog izdignutog bloka. Hidrokemijske analize ukazuju da je termalna voda zaista bila akumulirana u dolomitima jer pokazuje CaMg-HCO3 hidrokemijski facijes. Valja spomenuti i povišeni udio SO42-, čije porijeklo nije protumačeno. Ranije se smatralo da se vode zagrijavaju pod utjecajem magmatskog tijela, na temelju postojanja izdanaka bazalta u okolici. Za sada je najvjerojatnija hipoteza da se prihranjivanje vodonosnika odvija na istočnim padinama Petrove gore, u skladu sa strukturom voda se spušta na dubinu od oko 1.5 km, zagrijava se pod utjecajem geotermalnog gradijenta te izvire u izrazito propusnoj razlomljene zoni na kontaktu triju rasjeda. Određivanje područja prihranjivanja je važno kako bi se ono štitilo od uništavanja jer istjecanje iz hidrotermalnih sustava ove vrste izravno ovisi o kontinuiranom prihranjivanju, te ako se područje prihranjivanja devastira (npr. kamenolomima) krhka ravnoteža sustava može biti nepovratno narušena.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Projekt / tema: 181-1811096-3165
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Ostalo
Znanstvena područja:
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
URL Internet adrese: http://www.ljeciliste-topusko.hr/ea/wp-content/uploads/2018/05/Programska-knjiz%CC%8Cica.pdf
Upisao u CROSBI: Staša Borović (stasa.borovic@hgi-cgs.hr), 6. Pro. 2018. u 07:34 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4