Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kretanje i uzroci smrtnosti u deset istarskih župa u razdoblju od 1910. do 1923. (CROSBI ID 62601)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Doblanović Šuran Danijela ; Braić, Gabriela ; Flego, Mirjan ; Salihović, Davor ; Zuprić, Monika Kretanje i uzroci smrtnosti u deset istarskih župa u razdoblju od 1910. do 1923. // Istra u Velikom ratu. Glad, bolesti, smrt / L'Istria nella Grande guerra. Fame, malattie, morte / Istra v Veliki vojni. Glad, bolezni, smrt / Svoljšak, Petra (ur.). Koper: Humanistično društvo za zgodovino, umetnost in kulturo Histria, 2017. str. 55-84

Podaci o odgovornosti

Doblanović Šuran Danijela ; Braić, Gabriela ; Flego, Mirjan ; Salihović, Davor ; Zuprić, Monika

hrvatski

Kretanje i uzroci smrtnosti u deset istarskih župa u razdoblju od 1910. do 1923.

U Istri se Prvi svjetski rat nije osjetio preko direktnih ratnih operacija, ali jest preko stradavanja evakuiranog civilnog stanovništva juga Istre i vojnika koji su živote ostavili na fronti. Ipak, ratna su zbivanja ostavila duboki trag na demografske parametre kao i na demografsku sliku poraća. Demografsko ponašanje stanovnika bilo je predmetom istraživanja provedenog na deset istarskih župa s ciljem rekonstruiranja tendencija koje su obilježile ratno u odnosu na prijeratno (1910. – 1913.) i poslijeratno razdoblje (1919. – 1923.). Odabirom tih deset župa smještenih na jugu, sjeveru, istoku i zapadu te u središnjem dijelu Istre htjelo se geografski pokriti čitavi Poluotok. Za svako je područje odabrana jedna veća i jedna manja župa: Buzet i Draguć, Labin i Kršan, Poreč i Tar, Vodnjan i Fažana te Žminj i Gračišće kako bi se uočile eventualne razlike na relaciji selo – grad, ali i razlike na relaciji unutrašnjost Istre – obalni gradovi. Istraživanje je pokazalo kako je Istra u promatranom razdoblju bila u prvoj fazi demografske tranzicije. Od promatranih je župa samo Draguć još uvijek imao predtranzicijske značajke. Ratno je razdoblje značilo preokret svih demografskih vitalnih pokazatelja. Natalitet i nupcijalitet su za vrijeme rata drastično pali, da bi u poslijeratnom razdoblju strelovito narasli (poslijeratna kompenzacija). Mortalitet je s druge strane porastao, ali porast nije bio drastičan kao što je bio pad broja rođenih i vjenčanih. Stope dojenačkog mortaliteta su bile izrazito visoke, a s obzirom na pad nataliteta, u ratnome razdoblju, i udio dojenčadi među ukupno umrlima značajno opada. Doživjela dob, kao i odnos dječjeg kontingenta u odnosu na starije (iznad 60. godina), također pokazuju kako su promatrane župe tek ušle u proces demografske tranzicije. S obzirom na prirodni prirast, pad broja stanovnika koji se dogodio između dva popis u tom razdoblju (1910. i 1921.) jasno svjedoči o snažnoj emigraciji koju je rat i posljedice koje je ostavio na gospodarstvo zasigurno samo intenzivirao.

Prvi svjetski rat, Istra, uzroci smrti, stanovništvo

nije evidentirano

engleski

Causes of Death and Mortality Rate in Ten Istrian Parishes in the Period From 1910 to 1923

nije evidentirano

First World War, Istria, causes of death, population

nije evidentirano

Podaci o prilogu

55-84.

objavljeno

Podaci o knjizi

Istra u Velikom ratu. Glad, bolesti, smrt / L'Istria nella Grande guerra. Fame, malattie, morte / Istra v Veliki vojni. Glad, bolezni, smrt

Svoljšak, Petra

Koper: Humanistično društvo za zgodovino, umetnost in kulturo Histria

2017.

978-961-7007-03-9

Povezanost rada

nije evidentirano