hrvatski

Stupanj popridjevljenosti participa i njegov odraz u leksikografiji: primjer pasivnih preteritnih participa s prefiksom ne- iz korpusa Drugoga beramskoga brevijara

Participi su po svojoj naravi dvojna kategorija, a njihovo je popridjevljenje teorijski problem u tvorbi riječi, ponajprije zbog podudarnosti sintaktičkih služba pridjeva i participa, koja upravo i omogućuje popridjevljenje. Između pravih, glagolskih participa i potpuno popridjevljenih pasivnih participa, tj. pridjeva, nalazi se najbrojnija skupina oblika koji se ne mogu tumačiti jednoznačno. Čitav taj raspon oblika od glagola do pridjeva bio je predmet ovoga istraživanja, čiji je cilj bio utvrditi na kojem su stupnju popridjevljenosti oblici s negacijskim prefiksom iz korpusa Drugoga beramskoga brevijara iz baze podataka Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo koji su pri gramatičkom označavanju određeni ili kao pasivni participi preterita ili kao pridjevi, te proučiti kako se ova teorijski problematična pojava odražava na leksikografsku obradu, koja po svojoj naravi teži preciznosti i jednoznačnosti.

hrvatski crkvenoslavenski jezik, pasivni particip, pridjev, popridjevljenje, Drugi beramski brevijar, Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije

nije evidentirano