hrvatski

Obilježja vjetra u sadašnjoj i budućoj klimi na temelju simulacija regionalnih klimatskih modela za šire područje Jadrana

Jadran je područje kompleksne topografije i stoga predstavlja izazov za realistično simuliranje polja vjetra regionalnim klimatskim modelima. Analizirani regionalni klimatski modeli uključuju modele CORDEX inicijative s prostornim korakom od 0.11° i 0.44° te ETH instituta u Zürichu inicijative s prostornim korakom od 0.11° i 0.02°. Simulirani prizemni vjetar usporedit će se s prizemnim vjetrom iz standardne mreže kopnenih meteoroloških postaja, iz QuikSCAT satelitskih mjerenja te ERA-Interim reanalize za šire područje Jadrana. U svrhu evaluacije koristit će se nekoliko osnovnih (pristranost, koeficijent korelacije, standardna devijacija), izvedenih (mjere uspješnosti) i naprednih (EOF analiza i spektralna analiza) statističkih parametara. Ovo je rezultiralo procjenom ograničenja u simuliranju strujanja u današnjoj generaciji regionalnih klimatskih modela. Pokazano je da regionalni klimatski modeli vjerno simuliraju tipične vjetrovne režime u Jadranu te pokazuju dodanu vrijednost smanjenjem prostornog koraka mreže, osobito u obalnom području i kod ekstremnih brzina vjetra. Promjene u prizemnom vjetru odredit će se usporedbom polja strujanja u sadašnjoj i budućoj klimi iz CORDEX simulacija s prostornim korakom od 0.11°. Analizirat će se utjecaj izbora regionalnog klimatskog modela, rubnih uvjeta i scenarija koncentracija stakleničkih plinova (RCP4.5 i RCP8.5), a rasap među simulacijama bit će mjera vjerojatnosti nekog događaja. Polje strujanja analizirat će se zasebno u smislu promjena u razdiobi brzina vjetra i smjeru vjetra duž Jadrana. Izraziti fokus bit će na smjerovima vjetra koji odgovaraju buri i jugu. Analiza je pokazala da se buduće promjene intenziviraju odabirom jačeg (RCP8.5) scenarija i približavanjem kraju 21. stoljeća. Buduće su promjene često istog reda veličine kao i interkvartilni raspon, međutim postoje naznake da će se broj događaja i srednja brzina vjetra u zimskom periodu bure prema kraju stoljeća smanjiti, a u ljetnom povećati. Za jugo je pokazano da broj događaja i srednja brzina vjetra opadaju, ali raste 99. percentil brzine vjetra. Nakon toga će se istražiti i promjene u polju tlaka i geopotencijala te će se promotriti buduće promjene u ciklonalnoj i anticiklonalnoj aktivnosti nad Jadranom. Buduće promjene u buri i jugu pokušat će se povezati s promjenama u osnovnim sinoptičkim sustavima (ciklone, anticiklone) kroz algoritam za određivanje tipova vremena na sinoptičkoj skali nad širim Jadranskim područjem. Algoritmom je potvrđeno da se broj ciklona nad Jadranom, osobito zimi, smanjuje, a jača anticiklonalno strujanje.

CORDEX ; Jadran ; klimatski scenariji ; regionalni klimatski modeli ; tipovi vremena

nije evidentirano