crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 976094

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Bošnjak Botica, Tomislava; Botica, Ivan
Naslov: Pogled u najstariju otočku antroponimiju
( The oldest anthroponymy of Otok )
Knjiga: Tragovi tradicije, znakovi kulture: Zbornik u čast Stipi Botici
Urednik/ci: Rudan, Evelina ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa
Izdavač: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet – Matica hrvatska.
Grad: Zagreb
Godina: 2018
Raspon stranica:: 581-613
ISBN: 9789531693790
Ključne riječi: antroponimi, rani novi vijek, defteri, matice, Cetinska krajina, Otok
( anthroponymy, Early Modern Age, Turkish defters, church registers, Cetina region, Otok )
Sažetak:
U radu se donosi pogled u najstarija otočka osobna imena i prezimena prema kasnosrednjovjekovnim vrelima, turskim defterima 16., 17. i 18. st., mletačkim vrelima 17. i 18. st. te najstarijoj matičnoj knjizi krštenih župe Otok iz 18. stoljeća. Utvrđuje se kako se zastupljenost pojedinih imena na otočkom području mijenjala od kasnoga srednjovjekovlja pa gotovo do kraja 18. st. te koji su vanjski utjecaji na njihov odabir i oblik. Prezimena se prate s obzirom na potvrđenost oblika. Nabrojena su sva prezimena koja su se pojavila u prvoj matičnoj knjizi zajedno s njihovim inačicama (oko 150). Gledalo se i koja su se održala do danas, koja su se promijenila, a koja su se s vremenom ugasila. Proučavana antroponimijska građa ujedno rasvjetljuje mnoge činjenice onodobne lokalne povijesti (npr. da je na području današnjega Otoka u vrijeme turske vlasti bilo više sela, da je na samom Otoku bilo naseljenih kuća, da su u Otoku (Priludu) živjeli starosjedioci katolici, a u Ovrlji, Jelašcama i Živiniću zamjetnije muslimani, da je vjerojatno bilo i pravoslavaca na otočkom području, da je Morejski rat izazvao polustoljetno kretanje i previranje stanovništva katoličke i muslimanske vjeroispovijesti itd.). Odnos narodnih i kršćanskih imena od početka je bio u korist kršćanskih. U radu nismo podrobnije ulazili u tvorbeno-motivacijsku raščlambu imena i prezimena, osim što smo po vremenu zapisa utvrdili povezanost izbora imena i blagdana odnosno vremena u crkvenoj godini. Dvije karakteristične pojave u prezimenskom sustavu ovoga područja jesu velik broj prezimena nastalih skraćivanjem odnosno desufiksacijom te velik broj dvostrukih prezimena nadimačkoga postanja.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Upisao u CROSBI: Tomislava Bošnjak Botica (tbosnjak@ihjj.hr), 27. Pro. 2018. u 19:24 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4