hrvatski

Inventar samostana sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku (1734. – 1878.) kao jezični izvor: grafija i fonologija

U članku se donosi pregled grafijskih i glasovnih značajka Inventara samostana sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku (1734.-1878.), spomenika pragmatične glagoljske pismenosti franjevaca trećoredaca, čiji sažeti upisi unatoč ustaljenosti i jezgrovitosti izraza nude vrijednu građu za jezičnopovijesno istraživanje. Usporedba zatečena stanja s opisima krčkih govora u literaturi (Lukežić, Turk 1998 ; Milčetić 1895) pokazala je uglavnom podudaranje jezične slike "Inventara" s doseljeničkim krčkim govorima koji se govore na prostoru nastanka rukopisa. Međutim, kod pojedinih fonoloških pojava uočene su neujednačenosti i velike varijacije. To se odnosi na reflekse jata, popratne vokale uz slogotvorno /r/ i skupinu čr/cr. Većina tih pojava sugerira da je riječ o južnijim dijalektnim značajkama. Ipak, one se ne mogu pripisati pisarima jer povijesni izvori ne potvrđuju prisutnost samostanskih članova s dotičnih područja. U grafiji ima nekih sasvim osobitih rješenja, koja su jedva poznata u ostatku glagoljske pismenosti (bilježenje mekoće i glasa /j/ znakom sličnim apostrofu iznad dotičnoga odnosno prethodnoga grafema), a treba naglasiti i naznake modernoga pravopisa: sustavno pisanje velikoga početnoga slova i interpunkcijske znakove.

glagoljica ; franjevci trećoredci glagoljaši ; pragmatična glagoljska pismenost ; povijest hrvatskoga jezika ; čakavsko narječje ; govori otoka Krka

nije evidentirano