hrvatski

Prikupljanje podataka iz otvorenih izvora

Rad diplomskog rada baziran je na obavještajnoj metodi OSINT (Open Source Intelligence / Prikupljanje podataka iz otvorenih izvora). Diplomski rad sastoji se od tri djela koja su međusobno ovisna. Prvi dio diplomskog rada bavi se teorijom obavještajnog djelovanja i njezinim sastavnim metodama, gdje je fokus na prikupljanju podataka iz otvorenih izvora. Prvi dio daje odgovor na pitanje što je to prikupljanje podataka iz otvorenih izvora te zbog čega je ono sastavni dio obavještajnog djelovanja. Za izvor informacija koristili su se svi izvori kao što su primjerice Internet, elektronički mediji, knjige i sl. OSINT kao takav obuhvaća sve izvore koji su otvorenog tipa informacija. Sve prikupljene informacije u diplomskom radu su iz otvorenih izvora te kao takve ne narušavaju sigurnosnu politiku objavljivanja klasificiranih podataka. U drugom dijelu diplomskog rada obrađen je primjer koji ima za temelj teoriju iz prvog dijela. Koristeći se otvorenim izvorima podataka prikupljene su informacije o Islamskoj Republici Afganistan i Republici Hrvatskoj koji su kasnije različitim metodama uspoređeni. Kroz primjere primijenjena je teorija iz prvog dijela, te svaki objavljeni podatak iz primjera nalazi se na otvorenom izvoru te kao takav ne narušava sigurnosnu politiku. Također, rad nije napisan da bi uvrijedio ili omalovažavao nekoga. U drugom dijelu uspoređuje se povijesni kontekst i geopolitičko okruženje, etnička različitosti, vjerske razlike te razlike u pismenosti. Usporedbom dolazi se do podataka koji su mjerljivi i kao takvi mogu se usporediti. Sve brojčane vrijednosti također kao izvor imaju otvoreni podatak koji nije klasificiran. Kroz povijesni kontekst pokušava se objasniti zbog čega je i danas Islamska Republika Afganistan nestabilna, te zbog čega je etnička raznolikost izražena. Rad objašnjava zbog čega danas gotovo svaki spektar života kako gospodarskog, pravnog, vojnog i političkog života gleda kroz prizmu vjere. Također, izvršena je usporedba zastupljenosti medija u svakodnevnom životu, te same njezine mogućnosti. Dio se osvrće i na izraženi problem cenzure. Cenzura kao takva zahvatila je svaku sporu društva, tako da je danas nemoguće pročitati ili ćuti vijest u Islamskoj Republici Afganistan a da ona prethodno nije obrađena i na neki način cenzurirana. Internetska cenzura ne omogućava posjećivanje svih stranica. Postoji veliki broj filtera internetskog prometa koji omogućavaju cenzuru. Temeljem podataka prikupljenih i obrađenih u drugom dijelu diplomskog rada, pristupilo se je provjeri točnosti podataka. Anketni upitnik proveden je na samome terenu, te su rezultati iz prve ruke. S rezultatima pristupilo se je uspoređivanju podataka iz drugog dijela diplomskog rada. Usporedba i diskusija ujedno čine završni dio rada koji odgovora na pitanje da li prikupljeni podaci iz otvorenih izvora su kvalitetni i vjerodostojni te kolika je njezina zapravo upotrebljivost. U završnom dijelu rada svako pitanje pojedinačno je analizirano te su doneseni zaključci. Primjer ankete nalazi se na kraju diplomskog rada pod Prilozi. Također, jedan dio ispunjenih anketa je priložen u diplomskom radu. Priloženi su ispunjeni anketni obrasci koji su na dari jezik. Baveći se istraživanjem obavještajnom disciplinom prikupljanja podataka iz otvorenih izvora, lako je zaključiti da danas bilo koji pojedinac može istraživati o bilo čemu obzirom na ogromne količine podataka koje su lako dostupne kroz različite medije. Prvi dio rada se bavi i važnosti informacije koja postoji od samih začetaka života. Kroz različite načine su se čuvale i prenosile te nisu bile lako dostupne. S vremenom razvijali su se novi oblici čuvanja i prijenosa informacija, da bi danas putem raznih medija one bile lako dostupne.

prikupljanje podataka ; otvoreni izvori ; OSINT

nije evidentirano