crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 992018

Časopis

Autori: Badurina Stipčević, Vesna
Naslov: Hrvatskoglagoljska baština predstavljena u Rimu
( The Croatian Heritage in Rome )
Izvornik: Kvarnerski vez (1331-4327) 4 (2019); 22-22
Vrsta rada: osvrt
Ključne riječi: hrvatskoglagoljska baština, rimska liturgija na hrvatskom crkvenoslavenim jeziku i na glagoljici
( Croatian Glagolitic heritage, Roman liturgy in the Croatian Slavonic language and the Glagolitic script )
Sažetak:
Za vrijeme pohoda hrvatskih biskupa na pragove apostola u Rimu je 13. studenoga 2018. godine održan međunarodni simpozij i izložba pod naslovom Bogu na svom jeziku: rimska liturgija na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i na glagoljici. Svečane su manifestacije održane pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. Simpozij su u Papinskom orijentalnom institutu pozdravnim govorima otvorili o. Željko Paša, kao predstavnik rektora instituta, o. Jordi-Augusti Piqué Collado, vicerektor Papinskog liturgijskog instituta, Neven Pelicarić, hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici i Vida Vukoja, ravnateljica Staroslavenskoga instituta, a uvodno slovo održao je član Ambrozijanske akademije u Milanu i profesor na sveučilištu u Udinama Giorgio Ziffer. Na skupu su pred velikim auditorijem sudjelovali hrvatski i inozemni znanstvenici, a radni jezici simpozija bili su talijanski i engleski. Izlaganje članice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ivanke Petrović istaknulo je originalnost hrvatske srednjovjekovne književnosti koja se temelji i na ćirilometodskoj tradiciji crkvenoslavenskoga jezika i glagoljskoga pisma, ali ujedno i na zapadnim srednjovjekovnim književnim izvorima. Profesor Slavističkog instituta bečkoga sveučilišta Johannes Reinhart naglasio je upravo zapadnu europsku sastavnicu hrvatskoga književnoga srednjovjekovlja i istaknuo specifičnost kontinuiteta latinske tradicije koja je u Hrvatskoj potvrđena od antike do srednjega vijeka. Na veliku filološku i književnopovijesnu vrijednost hrvatskoglagoljske pismenosti za istraživanje i vrednovanje drugih slavenskih literatura upozorio je Giorgio Ziffer. O hrvatskoglagoljskim biblijskim tekstovima, njihovu porijeklu i prijevodima te o kritičkim i faksimilnim izdanjima hrvatskoglagoljskih biblijskih knjiga izlagala je Vesna Badurina Stipčević, znanstvenica sa Staroslavenskoga instituta. Kristijan Kuhar s istoga instituta istaknuo je u svom referatu tradiciju latinske liturgije na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku, koja ukazuje na bogatstvo i raznolikost kulturnoga nasljeđa rimskoga obreda. Odmah nakon skupa, u Muzeju Bazilike svete Marije Velike otvorena je izložba koju su pripremili znanstvenici Staroslavenskoga instituta, Ivan Botica, Kristijan Kuhar i Sandra Požar. Otvorenje izložbe uveličala je muzikologinja i pjevačica Katarina Livaljanić izvedbom glagoljskih napjeva. Izloženi su i opisani reprezentativni knjižni primjeri hrvatskoglagoljske baštine, među kojima su faksimilna izdanja Akademijina brevijara (kraj 14. st.) i Misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1404), fototipsko izdanje Drugog novljanskog brevijara (1495), pretisci prvotiska Misala po zakonu Rimskoga dvora (1483), prvotiska Brevijara po zakonu Rimskoga dvora (1491) i Misala hruackoga Šimuna Kožičića Benje (1531) te izvornici dva brevijara i četiri misala tiskanih između 1631. i 1927. godine. Povod za skup i izložbu bilo je svečano obilježavanje 1150. godišnjice dolaska sv. Konstantina Ćirila i Metoda u Rim te papina blagoslova slavenske misije i slavenskih liturgijskih knjiga. Tome u spomen otkrivena je u Bazilici svete Marije Velike 17. studenoga 2018., u prisutnosti visokih crkvenih dostojanstvenika i javnih dužnosnika, ploča na hrvatskom jeziku i glagoljici te na talijanskom jeziku sljedećega sadržaja: „U ovoj papinskoj bazilici 868. godine papa Hadrijan II. odobrio je glagoljske liturgijske knjige koje su sveti Ćiril i Metod sa svojim učenicima donijeli u Rim. U Rimu su za naše svećenike glagoljaše tiskani misli i brevijari na glagoljici sve do XX. stoljeća. Zahvalan hrvatski narod.“ Rimski glagoljski skup i izložba uspješno su utvrdili da je glagoljska liturgijska i književna baština ne samo vrijedna hrvatska nego i europska kulturna baština. A štovanje glagoljske liturgijske tradicije sve do naših dana svečano se pokazalo i onda kada su predstavnici Staroslavenskoga instituta Svetom Ocu prigodom Opće audijencije 14. studenog 2018. poklonili glagoljsku liturgijsku knjigu, Drugi beramski brevijar.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Stručni
Znanstvena područja:
Filologija
Puni text rada: 992018.KV_travanj_2019_Rimski_skup_2018.pdf (tekst priložen 28. Ožu. 2019. u 09:51 sati)
URL cjelovitog teksta:
Google Scholar: Hrvatskoglagoljska baština predstavljena u Rimu
Upisao u CROSBI: Vesna Stipčević (vesna.stipcevic@stin.hr), 26. Ožu. 2019. u 14:12 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4