crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 632801

Ostalo

Autori: Martinčić-Ipšić, Sanda
Naslov: Sadašnjost ili budućnost: Mogu li računala govoriti hrvatski?
( Present or future? Are computers capable of speaking Croatian? )
Izvornik: Festival znanosti, Rijeka
Vrsta: Popularan rad
Godina: 2013
Ključne riječi: sinteza govora; govor
( speech synthesis; speech )
Sažetak:
Danas su poznati postupci sinteze govora, koji računalima omogućavaju da govore na svakom jeziku, pa i hrvatskome. Preciznije u slučaju kad računala govore bolje je govoriti da sintetiziraju govor, odnosno da iz ulaznoga teksta generiraju govor. Naravno, sama sinteza govora nije jednostavna te uz poznavanje računalnih postupaka podrazumijeva i analizu i obradu govornih signala (izgovorenoga govora zapisanog u obliku signala) ; jezičnih pravila (prvenstveno pravila izgovaranja i naglašavanja riječi) ; funkcioniranja govornih organa itd. Računalni postupci sinteze govora povijesno su proizašli: iz artikulacijskog modela – koji opisuje funkcioniranje govornih organa ; iz rezonantnog modela – koji analizira glavna rezonantna obilježja govornog signala (formante) i iz konkatenacijskog pristupa – pri kojem je model zamijenjen dijelovima govora, odnosno segmentima govora. Posljednjih se godina konkatenacijski pristup najintenzivnije razvija. Istražuje se utjecaj različitih vrsta segmenata (glasove, slogove, riječi) te različitih načina povezivanja segmenata u cjelinu (algoritme lijepljenja i glađenja signala). Posebno je značajno povezivanje sinteze govora s korpusno-statističkim pristupima. Korpus (zbirka ili baza snimljenih segmenata) omogućava odabir najboljeg segmenta za povezivanje u potrebnu riječ/rečenicu, čime se značajno pridonosi prirodnosti sinteze ; dok statistički pristup iz korpusa gradi model (stohastički) iz kojeg se govor sintetizira. Posljednji koristi skrivene Markovljeve modele kao generativni model za sintetiziranje. Bez obzira na odabran pristup ili tehnologiju generiranja samog signala, prethodno je potrebno analizirati ulazni tekst (popraviti ga ili dopuniti). U te se postupke ubraja normalizacija teksta gdje se svaka ulazna riječ (kratica, akronim, broj, datum itd.) mora ispisati slovima, zatim odrediti kako će se pojedino slovo pretvoriti u glas (pretvaranje grafema u foneme), odrediti mjesta naglasaka u riječima i rečenici (prozodijski model) te intonacijski model koji pridonosi da nam sintetiziran govor zvuči prirodnije.
Projekt / tema: 318-0361935-0852
Izvorni jezik: hrv
Znanstvena područja:
Računarstvo,Informacijske i komunikacijske znanosti
URL Internet adrese: http://www.festivalznanosti.hr/2013/2013-04-06-23-03-39/srijeda/10-rijeka/sazetak-i-biografija/191-sadasnjost-ili-buducnost-mogu-li-racunala-govoriti-hrvatski
Upisao u CROSBI: Sanda Martinčić - Ipšić (smarti@inf.uniri.hr), 12. Lip. 2013. u 15:20 sati
Napomene:
Popularno predavanje, Festival znanosti, Rijeka, 24.04.2013.



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4