crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 790287

Časopis

Autori: Pleadin, Jelka; Koprivnjak, Olivera; Krešić, Greta; Gross- Bošković, Andrea; Buzjak Služek, Vlatka; Tomljanović, Ana; Kovačević, Dragan
Naslov: Dnevni unos soli putem tradicionalnih mesnih proizvoda u Hrvatskoj
( Daily salt intake through traditional meat products in Croatia )
Izvornik: Meso : prvi hrvatski časopis o mesu (1332-0025) 17 (2015), 6; 534-540
Vrsta rada: članak
Ključne riječi: maseni udio soli ; tradicionalni mesni proizvodi ; kobasice ; suhomesnati proizvodi ; slanine ; dnevni unos ; prehrambene navike
( mass fraction of salt ; traditional meat products ; sausages ; cured meat products ; bacons ; daily intake ; eating habits )
Sažetak:
Cilj istraživanja bio je odrediti udio kuhinjske soli (NaCl) u tradicionalnim mesnim proizvodima iz skupine trajnih kobasica, trajnih i polutrajnih suhomesnatih proizvoda te slanina, podrijetlom s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz tri hrvatska proizvodna područja: Istre i Dalmacije, Središnje te Istočne Hrvatske. Maseni udio soli određen je u 124 uzorka tradicionalnih mesnih proizvoda te su utvrđene vrijednosti po vrstama proizvoda i proizvodnim područjima korelirane s prosječnom dnevnom konzumacijom mesnih proizvoda u Hrvatskoj te preporučenim dnevnim unosom soli. Rezultati analize pokazali su najveći udio soli u suhomesnatim proizvodima (6, 16±0, 68%), zatim u slanini (5, 30±0, 71%) te najmanji u trajnim kobasicama (4, 20±0, 60%). Statistički značajna razlika u udjelu soli nije utvrđena (p > 0, 05) između domaće kobasice i kulena. U skupini trajnih i polutrajnih suhomesnatih proizvoda utvrđen je statistički značajno veći (p < 0, 05) udio soli u suhoj šunki i pršutu u odnosu na suhu vratinu, lopaticu i svinjsku pečenicu te dimljenu vratinu. U kategoriji slanina, između slanine, špeka i pancete, nije utvrđena statistički značajna razlika (p > 0, 05). Udjeli soli u istim vrstama mesnih proizvoda u ovisnosti o proizvodnom području Hrvatske, nisu se statistički značajno razlikovali što je rezultat sličnosti u recepturama i tehnologijama proizvodnje. Rezultati istraživanja potvrđuju da tradicionalni mesni proizvodi predstavljaju značajan izvor soli te da stoga, u cilju očuvanja ljudskog zdravlja, trebaju biti umjereno zastupljeni u ljudskoj prehrani.
Izvorni jezik: HRV-ENG
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Biotehnologija,Prehrambena tehnologija
URL Internet adrese: https://hrcak.srce.hr/file/224304
https://hrcak.srce.hr/file/224303
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=224303
URL cjelovitog teksta:
Google Scholar: Dnevni unos soli putem tradicionalnih mesnih proizvoda u Hrvatskoj
Upisao u CROSBI: Krešimir Mastanjević (Kresimir.Mastanjevic@ptfos.hr), 16. Pro. 2015. u 09:59 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4