crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 869613

Zbornik radova

Autori: Majurec, Iva; Orlić, Lidija; Jakopčić, Ivan; Lukenda Žanko, Vesna; Colić, Marina; Josipović, Josipa; Milić, Sandra; Pavlović, Draško; Mikolašević, Ivana
Naslov: Arterijski tlak i preostala bubrežna funkcija u pacijenata na kroničnoj hemodijalizi
( Blood pressure and residual renal function in patients undergoing hemodialysis )
Izvornik: Cardiologia Croatica / Ivanuša M, Čikeš M, Miličić D (ur.). -
ISSN: 1848-5448
Skup: 4. Hrvatski kongres o hipertenziji s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum: Poreč, Hrvatska, 30.3.-02.04.2017.
Ključne riječi: ostatna diureza, hemodijaliza, kardiotorakalni indeks, arterijska hipertenzija.
( esidual diuresis, hemodialysis, cardiothoracic index, arterial hypertension. )
Sažetak:
Uvod: Prijašnje studije pokazale su da je preostala bubrežna funkcija važniji pokazatelj preživljenja, morbiditeta i kvalitete života pacijenata nego propisana, odnosno dobivena dijaliza. Cilj ove studije bio je istražiti koji klinički i laboratorijski parametri su povezani s preostalom diurezom. Pacijenti i metode: Analizirali smo 206 pacijenata (120 muških) na kroničnoj hemodijalizi (HD), srednje dobi 67, 8 ± 13, 2 godina. Prosječna duljina trajanja nadomjesne bubrežne terapije bila je 56, 6 ± 66, 4 mjeseci. Rezultati: Nismo utvrdili niti jednu značajnu povezanost između preostale diureze te dobi, spola i prisutnosti arterijske hipertenzije, odnosno koronarne bolesti srca. Unutar proučenih laboratorijskih testova samo su serumski kalij (r = -0, 143 ; p = 0, 05) i serumski kreatinin (r = 0, 181 ; p = 0, 01) pokazali značaju korelaciju s preostalom diurezom. Nadalje, duljina trajanja hemodijalize (r = -0, 339 ; p < 0, 0001), prisutnost šećerne bolesti (-0, 173 ; p = 0, 02), tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza (r = -0, 185 ; p = 0, 01) te hipotenzivne krize tijekom HD (r = -0, 188 ; p = 0, 009) pokazali su značajno negativnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. S druge strane, kardiotorakalni indeks (r = 0, 217 ; p = 0, 01), uporaba diuretika (r = 0, 326 ; p < 0, 0001), dnevna doza diuretika (r = 0, 276 ; p = 0, 0001), uporaba ACE-I/ARB-ova (r = 0, 148 ; p = 0, 04), blokatora kalcijevih kanala (r = 0, 152 ; p = 0, 03), sistolički tlak prije (r = 0, 148 ; p = 0, 04) i nakon HD (r = 0, 263 ; p = 0, 0002), dijastolički tlak prije početka HD (r = 0, 149 ; p = 0, 04) te poslije (r = 0, 244 ; p = 0, 0007) pokazali su značajnu pozitivnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. Zaključak: Upotreba diuretika, ACE-I/ARB-ova, blokatora kalcijevih kanala, tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza, sistolički i dijastolički tlak prije HD te posebno sistolički i dijastolički tlak poslije HD pokazali su značajnu povezanost s očuvanom bubrežnom funkcijom.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Ostalo
Znanstvena područja:
Kliničke medicinske znanosti
Upisao u CROSBI: Sanjin Rački (sanjin.racki@uniri.hr), 8. Tra. 2017. u 22:51 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4