crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 222391

Knjiga

Autori: Vranić, Silvana
Naslov: Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi
( Čakavian Ekavian Dialects: System and Subsystems )
Vrsta knjige: monografija
Formalni urednik/ci: Irvin Lukežić, Ines Srdoč-Konestra
Izdavač: Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci
Grad: Rijeka
Godina: 2005
Serija: Biblioteka časopisa Fluminensia
Stranica: 375
ISBN: 953-6104-46-6
Ključne riječi: čakavski ekavski dijalekt; podijalekti ekavskoga dijalekta: sjeveroistočni istarski poddijalekt; središnji istarski poddijalekt; primorski poddijalekt te otočni poddijalekt
( Čakavian ekavian dialect; subdialects: northeast Istian; central Istrian; litoral and island subdialects )
Sažetak:
Cilj je rasprave Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi bio na apstraktnoj razini utvrditi najgušće snopove jezičnih značajki zajedničkih čakavskim ekavskim govorima koje uz teritorijalno-povijesni kontinuitet potvrđuju autonomnost toga jezičnog kompleksa u rangu dijalekta u odnosu na ostale komplekse istoga ranga unutar čakavskoga narječja. Među njima su najbitnije: konzekventna ekavska zamjena prahrvatskoga i starohrvatskoga fonema jata u leksičkim korijenskim, tvorbenim i u gramatičkim morfemima, pretežitost stare ili starije akcentuacije, djelomično zadržavanje alomorfa nekadašnje glavne deklinacije u imenica ž. r. te zadržavanje starih morfema G mn. imenica m. i s. r. U ovjeravanju podataka pošlo se od temelja dijalektoloških istraživanja, tj. od konkretnih čakavskih mjesnih govora sa spomenutom zamjenom jata. Upitnikom su ispitana 102 punkta za koje je prethodno opservirano da je u njihovim idiomima supstitucija prahrvatskoga i starohrvatskoga jata ekavska. Time je dopunjena ranija spoznaja o ekavskim govorima, tj. zaokružen je ekavski korpus kao što je prikazano na popratnoj dijalekatnoj karti, odnosno potvrđena je njegova teritorijalna kompaktnost na sjeverozapadu čakavskoga prostora s dvije sinkope: Crikvenicom na jugu primorskoga dijela i Mrzlim Vodicama na prostoru Gorskoga kotara, ali i klinovima govora postmigracijskih čakavskih dijalekata na središnjemu istarskom prostoru. Interpretacije, koje su slijedile nakon prikaza ovjera, težile su sistematizaciji pojava i potvrdi njihove zasebnosti na apstraktnoj razini podsustava čakavskoga narječja, ali i uočavanju razlučnica koje odvajaju hijerarhijski niže klasifikacijske podcjeline, poddijalekte: sjeveroistočni istarski poddijalekt, središnji istarski poddijalekt, primorski poddijalekt te otočni poddijalekt. Unutar svakoga poddijalekta razlikuju se: jezgra poddijalekta, koja sustavno zadržava neizmijenjenim jezične značajke svojstvene određenomu poddijalektu, i periferni pojasi različitih stupnjeva rubnosti: s nižim stupnjem rubnih značajki, istaknutijim u zonama dodira dvaju poddijalekata, te s višim stupnjem rubnosti u graničnim govorima cjelokupnoga ekavskog dijalekta, a koja zadire i u kriterije prvoga ranga.
Projekt / tema: 0009014
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstvena
Znanstvena područja:
Filologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4