crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 319998

Knjiga

Autori: Ledić, Jasminka
Naslov: Zašto (ne) volontiramo. Stavovi javnosti o volonterstvu
( Why (not) to volunteer. Public's attitudes on volunteering. )
Vrsta knjige: monografija
Izdavač: AED
Grad: Zagreb
Godina: 2007
Stranica: 111
ISBN: 978-953-7339-10-4
Ključne riječi: volontiranje; stavovi o volontiranju
( volunteering; attitudes about volunteering )
Sažetak:
U ovoj su publikaciji prikazani rezultati istraživanja volonterstva koje se je na području tri županije (Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska) i Grad Zagreb) na uzorku od 2000 ispitanika provodilo tijekom 2006. godine . Za istraživanje je koristen Upitnik o volontiranju koji je razvijen i korišten u istraživanju što se u organizaciji Udruge za razvoj civilnoga društva SMART provelo 2001. godine. Uzorak po pojedinim centrima nije ravnomjeran po svim promatranim obilježljima, pa pri donošenju zaključaka valja imati na umu da je u Splitu i u Osijeku statistički značajno više žena, da prosječan ispitanik ima 34 godine, riječki je uzorak slabije obrazovan u odnosu na osiječki, u Rijeci je najmanje siromašnih i najviše ispitanika prosječnog materijalnog statusa, najviše je članova udruga u Osijeku a najmanje u Splitu. Analiza općih stavova o volontiranju pokazuje da ispitanici imaju pozitivne opće stavove o volontiranju. Analiza rezultata s obzirom na obilježlja (dob, spol...) pokazuje niz razlika u stavovima različitih kategorija ispitanika koji se mogu sažeti ovako: - stavovi o volontiranju splitskih ispitanika statistički su značajno pozitivniji od stavova ispitanika iz ostalih centara ; - žene imaju statistički značajno pozitivnije stavove o volontiranju od muškaraca ; - dob je manje utjecajno obilježlje od mjesta boravka, uz napomenu da u više tvrdnji mlađi ispitanici imaju negativnije stavove o volontiranju od starijih ; - kod radnog statusa ne postoje konzistentna odsupanja koja se odnose na jednu kategoriju ispitanika, ali niske procjene srednjoškolaca pokazuju da posebnu pažnju treba posvetiti mlađoj populaciji (ovdje se pojavljuje konzistentnost rezultata nađenih kod obilježlja dobi i radnog statusa koje su međusobno povezane – srednjoškolci su mlađi a umirovljenici stariji ispitanici) ; - analiza s aspekta stručne spreme pokazuje da obrazovanije stanovništvo ima pozitivnije stavove o volontiranju od slabije obrazovanog ; - materijalni status ispitanika najslabije je povezan sa stavovima o volontiranju ; - članstvo u udrugama snažno je povezano s (pozitivnim) stavovima o volontiranju ; - uzimajući u obzir metodološka ograničenja, može se zaključiti da ispitanici iz 2006. godine imaju značajno pozitivnije stavove od onih iz 2001. godine, što je znakovit rezultat koji može ukazivati na uspješnost promocije volonterstva u Hrvatskoj unatrag 5 godina. Analiza stavova o volontiranju u Hrvatskoj s obzirom na različita obilježlja ukazuje na razlike u stavovima ispitanika različitih kategorija koji se mogu sažeti ovako: - stavovi o volontiranju ispitanika iz splitskog centra najviše se razlikuju od stavova ostalih ispitanika. Sadržajna analiza razlika stavova splitskih ispitanika može ukazivati na viši stupanj kritičnosti spram (problema) volonterstva splitskih ispitanika u odnosu na stavove ispitanika iz ostalih centara ; - potvrđuje se nalaz iz analize općih stavova o volontiranju prema kojemu žene imaju pozitivniji stav prema volontiranju od muškaraca iz čega proizlazi da je u promociji volontiranja posebnu pažnju potrebno posvetiti muškoj populaciji ; - kod dobi, statistički značajne razlike pronađene su za 8 od 16 tvrdnji. U većini slučajeva one se odnose na razlike u tvrdnjama najmlađe dobne skupine ispitanika (do 20 godina) čija sadržajna analiza može ukazivati na optimističnije stavove najmlađe dobne skupine ispitanika o volontiranju u Hrvatskoj od ispitanika ostalih dobnih skupina. Ovaj se nalaz ne podudara s analizom povezanosti dobi i općih stavova o volontiranju, gdje je kod više tvrdnji ustanovljen negativniji stav o volontiranju kod mlađe populacije. Dob se i ovdje pokazala manje diskriminirajućim obilježljem od mjesta boravka i spola ; - kod radnog statusa statistički značajna razlika pronađena je u 9 tvrdnji, ali se ne nalaze se konzistentna odstupanja posebno karakteristična za pojedinu kategoriju, što je nalik situaciji kod analiziranja općih stavova o volontiranju. - kod stručne spreme se pokazuje da se ispitanici niske stručne spreme razlikuju po svojim stavovima o volontiranju od obrazovanijih ispitanika dajući većinom niže ocjene od ostalih. Ovo može ukazivati na manju kritičnost ispitanika niže stručne spreme u raspravi o društvenim problemima, ali nedvosmisleno ukazuje na povezanost stupnja obrazovanja i formiranja stavova (o volontiranju) ; - materijalni status se i kod procjene stavova o volontiranju u Hrvatskoj pokazuje kao slabije diskriminirajuće obilježlje od prethodno opisanih ; - članstvo u udrugama ne ističe se kao obilježlje snažnije povezano s procjenom stavova o volontiranju u Hrvatskoj. Ovaj se nalaz razlikuje od rezultata procjene općih stavova o volontiranju, gdje je članstvo u udrugama bilo snažnije povezano s općim stavovima o volontiranju ; - analiza komentara ispitanika (280 komentara: 14% ispitanika dalo svoj komentar) pokazuje da ispitanici iz Rijeke, i Zagreba većinu razloga slabom volontiranju pridaju okolnostima u društvu, dok ispitanici iz Osijeka i Splita većinu razloga slabom volontiranju pridaju problemima volontiranja ; - za razliku od općih stavova o volontiranju, gdje su statistički značajne razlike ukazivale na dosljedno pozitivnije stavove o volontiranju ispitanika iz 2006. godine u odnosu na ispitanike iz 2001. godine, kod stavova o volontiranju u Hrvatskoj pokazuje se da postoji kritičnost ispitanika spram društvenih okolnosti i pristupa volonterizmu. Analiza procjene učinkovitosti predloženih aktivnosti koje mogu utjecati na unaprjeđenje volontiranja promatrana s obzirom na različita obilježlja ukazuje na razlike u stavovima ispitanika različitih kategorija koje se mogu prikazati ovako: - ispitanici visoko procjenjuju sve predložene aktivnosti. Promatrajući ispitanike iz različitih centara, statistički značajne razlike pojavljuju se u procjeni 8 od 10 predloženih aktivnosti. Značajne razlike uvijek se pojavljuju kod ispitanika iz splitskog centra pri čemu ti ispitanici uvijek daju statistički značajno više ocjene (od svih ili nekih centara), što ponovo pokazuje da je potrebno posebnu pažnju posvetiti analizi Splita kao « ; studiji slučaja» ; ne bi li se ukazalo na moguće razloge zbog kojih se ispitanici iz Splita po svojim stavovima o volonterstvu razlikuju od ispitanika iz ostalih regija Hrvatske ; - promatrane s obzirom na spol, statistički značajne razlike pokazuju se u 9 od 10 tvrdnji, pri čemu žene uvijek daju značajno višu ocjenu od muškaraca. Može se smatrati da viši rezultati ukazuju na veći interes žena i njihov pozitivniji stav prema volontiranju koji se pokazao i kod analize stavova o volontiranju ; - promatrajući dob ispitanika, pokazuje se da su za 8 od 10 tvrdnji pronađene statistički značajne razlike, pri čemu se one uvijek nalaze u tvrdnjama najmlađe skupine ispitanika (do 20 godina) čije su procjene niže od procjena ostalih (svih ili samo nekih) dobnih skupina. Ovakvi rezultati mogu ukazivati na pesimističnije stavove mlađih spram poimanja mogućnosti unaprjeđivanja volontiranja ; - analiza odnosa radnog statusa ispitanika i procjene uspješnosti aktivnosti za unaprjeđivanje volontiranja pokazuje statistički značajne razlike u 8 od 10 predloženih aktivnosti pri čemu su procjene umirovljenika statistički značajno najviše, a srednjoškolaca najniže, što ukazuje na pesimističnije stavove (mlađe) populacije srednjoškolaca ; - analiza odnosa ispitanika različite stručne spreme spram procjene uspješnosti aktivnosti za unaprjeđenje volontiranja pokazuje statistički značajne razlike u 9 od 10 tvrdnji, pri čemu ispitanici s visokom stručnom spremom daju više procjene, a ispitanici s nižom stručnom spremom niže procjenjuju utjecaj predloženih aktivnosti na unaprjeđenje volontiranja. I ovaj pokazatelj potvrđuje prethodne indikatore o utjecaju razine obrazovanja na formiranje (pozitivnih) stavova o volontiranju ; - statistički značajna razlika između ispitanika različitog materijalnog nalazi se samo kod jedne tvrdnje. Ovaj rezultat dosljedno potvrđuje dosadašnje analize u kojima se pokazuje da je materijalni status obilježlje slabo povezano s formiranjem uvjerenja o volontiranju ; - analizirajući povezanost članstva u udrugama i procjene učinkovitosti predloženih mjera, statistički značajne razlike pronađene su u 7 od 10 aktivnosti, pri čemu članovi udruga uvijek daju više ocjene ; - dodatni prijedlozi koje su formulirali ispitanici svrstani su u skupine Mjere za unaprjeđenje volontiranja u okruženju, Mjere za unaprjeđenje volonterskih aktivnosti i Ostalo. Uspoređujući sadržaj prijedloga koje su dali ispitanici sa sadržajem mjera predloženih u upitniku, može se zapaziti da su ispitanici uglavnom podržali ponuđene mjere ; - kod usporedbe rezultata iz 2001. i 2006. godine statistički značajne razlike pokazuju se u 9 od 10 ponuđenih aktivnosti, pri čemu ispitanici iz 2006. godine uvijek daju statistički značajno višu ocjenu. Ovo može ukazivati na optimističniji stav spram vrijednosti i promocije volonterstva ispitanika iz 2006. godine. Analizirajući volonterske aktivnosti ispitanika zaključuje se da je u 2005. godini između 45 i 50% ispitanika sudjelovalo u nekoj vrsti volonterske aktivnosti, pri čemu nema statistički značajne razlike između ispitanika iz pojedinih centara. Nema statistički značajne razlike niti u udjelima muškaraca i žena s obzirom na volonterski status, kao niti u udjelima pojedinih dobnih skupina. Značajno više umirovljenika i manje studenata nalazi se u skupini koja ne volontira u odnosu na skupinu koja volontira. U skupini koja ne volontira također je statistički značajno veći udio srednje stručne spreme i manji udio visoke stručne spreme, u odnosu na skupinu koja volontira. U skupini koja ne volontira nešto je veći udio ispodprosječnog materijalnog statusa i manji udio iznadprosječnog materijalnog statusa, u odnosu na skupinu koja volontira. Indikativna je povezanost volontiranja i članstva u udrugama: kod onih koji tijekom 2005. nisu volontirali, samo u 8, 3% slučajeva radi o članovima udruga, a u 91, 7% slučajeva o ne-članovima. Od svih članova udruga (u uzorku), 81, 3% je tijekom 2005. volonitralo, dok ih samo 18, 7% nije volontiralo. Analizirajući vrste volonterskih aktivnosti u kojima sudjeluju ispitanici, zaključujemo da najčešće sudjeluju u aktivnostima neke udruge, dok se najmanje volontira radi dobivanja zaposlenja i rada za političku stranku. Ispitanici iz Rijeke najčešće sudjeluju u radu jedne aktivnosti, a u Splitu nalazimo najveći udio volontera koji volontiraju u više različitih aktivnosti. Muškarci su u statistički značajno većem udjelu volontirali za lokalnu zajednicu i političke stranke, a žene za škole/vrtiće i crkvu. Mlađe dobne skupine (do 35 godina) više sudjeluju u aktivnostima udruga, dok najstariji najviše pomažu rad u crkvi te najviše dobrovoljno rade za lokalnu zajednicu. Umirovljenici naješće sudjeluju u dobrovoljnom radu za lokalnu zajednicu i pomažu radu crkve, srednjoškolci najviše volontiraju u vrićima/školama, studenti najviše sudjeluju u aktivnostima udruga dok nezaposleni i studenti rade najviše radi stjecanja iskustva. Ispitanici s visokom stručnom spremom najviše sudjeluju u radu udruga, pomoći u radu lokalne zajednice, radu radi stjecanja iskustva i radu u cilju dobivanja zaposlenja ; ispitanici s niskom stručnom spremom značajno više volontiraju u vrtićima/školama i u crkvi, a ispitanici sa srednjom stručnom spremom u pripremama događaja. Nema statistički značajnih razlika u vrstama volonterskih aktivnosti prema materijalnom statusu, ali se u svim vrstama aktivnosti pokazuje značajno veće sudjelovanje članova udruga. Analizirajući učestalost volontiranja zaključujemo da se ispitanici iz različitih centara međusobno ne razlikuju prema učestalosti volontiranja. Nema statistički značajnih razlika u učestalosti volontiranja niti s obzirom na spol ispitanika. Pokazuje se da mlađi ispitanici (dobna skupina do 20 godina) volontiraju rjeđe a stariji češće. Nema značajnih razlika u učestalosti volontiranja s obzirom na radni status ispitanika, ali se pokazuje da ispitanici s visokom stručnom spremom volontiraju češće od ostalih. Materijalni status kontinuirano se pokazuje kao obilježlje slabo povezano s volontiranjem, pa značajnije povezanosti niti s učestalošću volontiranja za razliku od članstva u udrugama koje se i kod učestalosti volontiranja pojavljuje kao diskriminirajuće obilježlje: članovi udruga volontiraju učestalije od osoba koje nisu članovi udruga. Pri analizi učestalosti volontiranja svakako treba imati u vidu da velik udio populacije volontira rijetko (godišnje ili mjesečno), što treba povezati s razmjerno visokim postotkom populacije uključene u volonterski rad. Analizirajući usmjerenost pomaganja (kome ispitanici najčešće pomažu svojim volonterskim radom) možemo zaključiti da se najčešće pomaže « ; poznatima» ; , organizacijama i pojedincima. Postoje indikacije da su žene u pomaganju otvorenije prema nepoznatim organizacijama i pojedincima od muškaraca. Razina obrazovanja i materijalni status ispitanika nemaju značajnije povezanosti s usmjerenošću pomaganja, dok se članstvo u udrugama ponovno pokazuje kao obilježlje koje je snažno povezano sa sudjelovanjem u volonterskim aktivnostima. Analizirajući neke aspekte volonterskog iskustva i motivacije za volontiranje zaključujemo da procjene tvrdnji ukazuju na to da volonteri naglašavaju osobno zadovoljstvo koje osjećaju pri volontiranju. Postoje indikacije o pozitivnijem odnosu splitskih od ispitanika iz ostalih centara. Spol ispitanika ne pokazuje se diskriminirajućim obilježljem, dok se kod povezanosti dobi i volonterskog iskustva/ motiva za volontiranje pokazuju nešto više procjene starijih ispitanika. Ovo se potvrđuje i kod analize utjecaja radnog statusa, pri čemu umirovljenici daju statistički značajno više procjene. Stručna sprema ispitanika nije značajnije povezana s ocjenom volonterskog iskustva, a kod ispitanika različitog materijalnog statusa nema statistički značajnih razlika. Dosljedno prethodnim rezultatima, članstvo u udrugama javlja se kao diskriminirajuće obilježlje: u svim tvrdnjama članovi udruga daju statistički značajno više ocjene od ispitanika koji nisu članovi udruga. Uspoređujući rezultate on-line istraživanja s rezultatima istraživanja koje su provodili centri, generalno zaključujemo o pozitivnijem stavu on-line ispitanika. Ovo se može objasniti strukturom on-line uzorka u kojemu je značajno viši udio žena i visoko obrazovanih, što potvrđuje zaključke iz osobnog istraživanja u kojemu se uočavaju pozitivniji stavovi prema volontiranju ovih skupina ispitanika.
Projekt / tema: 009-0000000-0931
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Ostalo
Znanstvena područja:
Sociologija,Pedagogija
Upisao u CROSBI: Jasminka Ledić (jledic@ffri.hr), 30. Sij. 2008. u 11:26 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4