crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 326759

Časopis

Autori: Dragić, Marko
Naslov: Hrvatska tradicijska kultura i književnost u periodici i monografijama od romantizma do naših dana
( CROATIAN TRADITIONARY CULTURE AND LITERATURE IN PERIODICALS AND MONOGRAPHS FROM ROMANTICISM UP TO DATE )
Izvornik: HUM, časopis Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru (1840-233X) 2. (2007); 181-207
Vrsta rada: članak
Ključne riječi: etnologija; Hrvati; identitet; narodni obredi i običaji; usmena književnost.
( ethnology; Croats; identity; folk rituals and customs; oral literature. )
Sažetak:
Hrvatska tradicijska kultura i književnost svjedoče trinaeststoljetni život Hrvata u zemljama u kojima i danas obitavaju. Narodni obredi i običaji, usmena književnost i jezik kopjim se ostvarivala i prenosila najzaslužniji su u očuvanju identiteta Hrvata. U tradicijskoj kulturi i književnosti Hrvata opažaju se utjecaji slavenskih i drugih europskih naroda. Prvi je hrvatski folklorist Petar Hektorović (1568. g.) u svomu « Ribanju i ribarskom prigovaranju» izvorno zabilježio dvije bugaršćice, tri počasnice i jednu baladu. Sustavnije zapisivanje i izučavanje hrvatskih narodnih običaja i usmene književnosti počelo je 1813. godine « Okružnicom» zagrebačkoga biskupa Maksimilijana Vrhovca, koji je pozvao na zapisivanje i sakupljanje usmene književnosti i starih rukopisa. Matica hrvatska je 1877. g. uputila je « Poziv za sabiranje hrvatskih narodnih pjesama» te je do prosinca 1896. g. sabrala 157 zbornika s preko 24500 pjesama. Usmenoj književnosti Hrvata, kao i Srba i Bošnjaka, divili su se i prevodili je mnogobrojni europski filolozi i književnici, primjerice: Johan Wolgang Goethe, Iochan Gotfried von Herder, Johanes von Müller, braća Jakob i Wilhelm Grimm, Therese Albertine Luise von Jakob pod pseudonimom Talvj, Prosper Mérimée, Walter Scott, John Bowring, Adam Mickiewicz, Aleksandar Sergejevič Puškin, Alphonse de Lamartine. Na ovim prostorima boravili su i istraživali usmenu književnost: Alberto Fortis, Ludvik Kuba, Millman Parry i Albert Bates Lord i dr. Ponovni su procvat hrvatska tradicijska kultura i književnost doživjele početkom devedesetih godina 20. stoljeća, a od tada do naših dana publicirano je pedesetak monografija iz hrvatske etnologije i usmene književnosti.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Znanost o umjetnosti,Etnologija i antropologija
URL cjelovitog teksta:
Google Scholar: Hrvatska tradicijska kultura i književnost u periodici i monografijama od romantizma do naših dana
Upisao u CROSBI: Marko Dragic (mdragic@ffst.hr), 28. Ožu. 2008. u 14:50 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4