crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 392592

Zbornik radova

Autori: Grubešić, Marijan; Krapinec, Krapinec; Majnarić, Dario; Sertić, Juraj; Margaletić, Josip; Vucelja, Marko
Naslov: Štete od smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) u šumama Gorskoga kotara i Like i mjere zaštite
( Damage from brown bear (Ursus arctos L.) in the forests of Gorski Kotar and Lika and forest protection )
Izvornik: Sažeci 53. seminara biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan (ur.). - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite , 2009. 41-41.
Skup: 53. seminar biljne zaštite
Mjesto i datum: Opatija, Hrvatska, 10-13.02.2009.
Ključne riječi: Šumski ekosustavi; Smeđi medvjed; štete
( forests ecosystems; brown bear; damage )
Sažetak:
Štete od smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) u šumskim sastojinama se manifestiraju kao guljenje kore i griženje kambija na stablima. Medvjed guli koru s drveta od prizemlja do približno 1, 5 metra visine hraneći se novoformiranim slojem kambija i bjelike. Ponekad se penje na stablo i guli koru s viših dijelova stabla potpuno ih prstenujući. Oštećenja nastaju na način da medvjed zubima progriza koru u gornjem dijelu, a potom ju kandžama skida prema dolje i bjeliku vadi zubima. Na stablu se vide uočljivi otisci kandži. Medvjed u šumama Gorskoga kotara i Like oštećuje stabla obične jele (Abies alba Mill.). Istraživanje intenziteta šteta od smeđeg medvjeda su obavljena u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Utvrđeno je da oštećenja nastaju u svibnju i lipnju. U prethodnim kemijskim analizama kambijalnog sloja obične jele dokazano je da medvjed stabla oštećuje radi zadovoljenja potreba za šećerom kojim biljka obiluje u tom razdoblju. Vrijeme prestanka šteta podudara se s pojavom drugih izvora hrane u prirodi kojima se životinja počinje hraniti. Mali postotak kambijalnog sloja, te čvrsta priljubljenost kore uz drvo koju je teško odvojiti, razlog su zašto medvjed ne oštećuje stabla u jesenskom periodu. Medvjedi preferiraju najjača i najrazvijenija stabla u sastojini uzrokujući smanjenje njihovoga prirasta ili sušenje. Oštećenja na kori predstavljaju mjesta za ulazak patogenih mikroorganizama koji mogu uzrokovati oboljenje i ugibanje stabla. U provedenom istraživanju štete su iskazane brojem osušenih stabala doznačenih za sječu. Na promatranim lokalitetima ukupno su doznačena 232 stabla sa drvnom masom od 478, 63 m3. Prosječni debljinski stupanj stabala je iznosio 42, 5 cm. Štete su zabilježene na zapadnim i jugozapadnim ekspozicijama, na padinama s prosječnim nagibom od 10° do 20°. U smanjenju intenzitet šteta korištene su slijedeće dvije metode: dodatna prihrana peletima na bazi šećera u kritičnim mjesecima, te regulacija brojnosti populacije pojačanim odstrelom.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 068-1430115-2119
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Šumarstvo
Upisao u CROSBI: jmargaletic@sumfak.hr (jmargaletic@sumfak.hr), 19. Svi. 2009. u 14:51 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4