crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 461822

Zbornik radova

Autori: Idžojtić, Marilena; Zebec, Marko
Naslov: Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) u Hrvatskoj
( Yellow Mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.) on the Pedunculate Oak (Quercus robur L.) in Croatia )
Izvornik: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima / Matić, S. ; Anić, I. (ur.). - Zagreb : HAZU , 2009. 117-127 (ISBN: 978-953-154-907-3).
Skup: Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 24-25.09.2008.
Ključne riječi: žuta imela; hrast lužnjak; Loranthus europaeus; Quercus robur; pridolazak imele; Hrvatske šume d.o.o.
( yellow mistletoe; pedunculate oak; Loranthus europaeus; Quercus robur; mistletoe incidence; Croatian Forests Co.Ltd. )
Sažetak:
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) epifitska je polunametnica, uglavnom na vrstama iz porodice Fagaceae. U Hrvatskoj dolazi na svim autohtonim listopadnim hrastovima i na pitomom kestenu. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) je uz hrast kitnjak jedan od najčešćih domaćina žutoj imeli kod nas. U ovome radu prikazani su rezultati istraživanja intenziteta pridolaska žute imele na hrastu lužnjaku na području devet uprava šuma podružnica (UŠP) Hrvatskih šuma d.o.o.: Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Osijek, Požega, Vinkovci i Zagreb, na uzorku od 180732 stabla. Žuta imela bila je prisutna na 6, 8 % pregledanih stabala, a na zaraženim stablima nalazile su se prosječno dvije biljke imele. Najveći udio stabala s imelom bio je na području UŠP Požega, 13, 7 %. Zatim slijede Koprivnica (11, 9 %), Nova Gradiška (10, 5 %), Osijek (10, 1 %), Zagreb (9, 2 %), Vinkovci (7, 6 %), Bjelovar (7, 1 %) i Karlovac (3, 3 %). Najmanji postotak stabala sa žutom imelom zabilježen je na području UŠP Našice, 1, 7 %. Za pojedine UŠP prikazani su rezultati istraživanja po šumarijama i gospodarskim jedinicama. U istraženom području analizirani su stanišni čimbenici (nadmorska visina i ekspozicija) i sastojinski čimbenici (starost, bonitet i sklop), kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost tih čimbenika i stanja zaraze hrasta lužnjaka žutom imelom.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Cjeloviti rad (više od 1500 riječi)
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 068-0242108-2773, 068-0242108-0425
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Šumarstvo
Upisao u CROSBI: midzojtic@sumfak.hr (midzojtic@sumfak.hr), 6. Tra. 2010. u 12:03 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4