Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI)



Pregled bibliografske jedinice broj: 541054

Zbornik radova

Autori: Klarić, Igor; Laškarin, Gordana; Pejčinović-Pehar, Vesna; Peršić, Viktor; Ružić, Alen.
Naslov: Opstruktivna apneja u snu – na razmeđi pretilosti, kvalitete života, pobola i preživljenja / Obstructive sleep apnea – at the the crossroad of obesity, quality of life, morbidity and survival
Izvornik: Liječnički vjesnik, Suplement / Anić Branimir (ur.). - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor , 2010. 116-117.
Skup: 8.kongres Hrvatskoga kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem / 8 th Congress of the Croatian Cardiac Society with International Participation
Mjesto i datum: Opatija, Hrvatska, 21.-24. 10. 2010.
Ključne riječi: cerobrovaskularna bolest; hipertenzija; ishemija miokarda; obstrukivna apneja; srčano zatajenje
Sažetak:
Opstruktivna apneja u snu (OAS) se danas sve više prepoznaje kao jedan od glavnih pokretača i rizičnih čimbenika za razna kardiovaskularna zbivanja. Sam se poremećaj u prvom redu povezuje s pretilošću, a objašnjava se kao posljedica učestalih kolapsa gornjeg dišnog puta tijekom spavanja što dovodi do čestih buđenja tijekom sna, intermitentne hipoksemije tijekom spavanja, fragmentacije sna, te loše kvalitete spavanja. Klinički se OAS manifestira hrkanjem, noćnim apnejama i dnevnom pospanošću. Unatrag dva do tri desetljeća se za taj poremećaj primjećuje sve veći porast interesa. Razlog toj tendenciji su nova saznanja koja OAS otkrivaju kao neovisni čimbenik rizika za čitav niz patoloških stanja. Ponavljajući apneični incidenti remete normalno fiziološko međudjelovanje između sna i kardovaskualrnog sustava, što dovodi do poremećene simpatičke aktivnosti i koagulacije, vaskularne endotelne disfunkcije, oksidativnog stresa, upalnih stanja i metaboličke disregulacije. Uvjerljivi dokazi ukazuju da OAS sudjeluje u razvoju hipertenzije, ishemije miokarda, cerobrovaskularne bolesti, kongestivnog srčanog zatajenja i srčane aritmije koja mogu posljedično dovesti do porasta kardiometaboličog morbitideta i mortaliteta. Prevalencija OAS danas u cijelom svijetu iznosi oko 2-10 %. Rizični čimbenici za njenu pojavu su srednja životna dob, muški spol, pretilost, pozitivna obiteljska anamneza, kraniofacijalne malformacije, pušenje i konzumacija alkohola. Ranim dijagnosticiranjem i liječenjem OAS možemo prevenirati čitav spektar poremećaja koji može dovesti do porasta kardiovaskularnog rizika, te, ništa manje bitno, poboljšanja kvalitete života i smanjenja broja ozljeda kao posljedice dnevne pospanosti. Uz niz danas raspoloživih, većinom simptomatskih terapijskih mjera, etiološko liječenje OAS vodi nas do pitanja liječenja pretilosti, jedne od najvažnijih i najtvrdokornijih zadaća pred suvremenom primarnom i sekundarnom prevencijom kardiovaskularnih bolesti. Obstructive sleep apnea (OSA) is today increasingly recognized as one of the main drivers and risk factors for various cardiovascular events. That disorder is primarily associated with obesity and is explained as a consequence of frequent collapse of the upper airway during sleep resulting in reccurent arousals, intermittent hypoxemia during sleep, sleep fragmentation and poor quality of sleep. OSA is clinically manifested by snoring, night apneas and daytime sleepiness. In last two to three decades a growing interest is observed for the disorder. The reason for this tendency are the new findings that reveal the OSA as an independent risk factor for a number of pathological conditions. Recurrent apnoic incidents disrupt normal physiologic interactions between sleep and cardiovascular system which leads to impaired sympathetic activity and coagulation, vascular endothelial dysfunction, oxidative stress, inflammatory conditions and metabolic dysregulation. Convincing evidences indicate that the OSA participate in the development of hypertension, myocardial ischemia, cerobrovaskularne disease, congestive heart failure and cardiac arrhythmias, which can ultimately lead to an increase cardiometabolic morbidity and mortality. The prevalence of OSA in the world today is about 2-10%. Risk factors for its occurrence are middle age, male gender, obesity, positive family history, craniofacial abnormalities, smoking and alcohol abuse. Early diagnosis and treatment of OSA can prevent a whole range of disorders that can lead to increased cardiovascular risk and, no less important, improving the quality of life and reduce the number of injuries as a result of daytime sleepiness. With the variety of, mainly symptomatic, therapeutic measures available today, the etiological treatment of OSA leads to the question of treatment of obesity, one of the most obdurated tasks in front of the modern primary and secondary prevention of cardiovascular disease.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 062-0620402-0377
Izvorni jezik: ENG
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Temeljne medicinske znanosti,Kliničke medicinske znanosti
Upisao u CROSBI: gordana@medri.hr (gordana@medri.hr), 15. Stu. 2011. u 23:40 sati